Kratkovidnost ili miopija – simptomi, uzroci, komplikacije i liječenje

Kratkovidnost ili miopija (myopia) je refrakcijska pogreška oka kod koje se zrake svjetla lome ispred mrežnice, umjesto na njoj. Iz tog razloga je nemoguće dobiti oštru sliku udaljenog predmeta bez potrebne korekcije.

Foto: Shutterstock

Kratkovidnost se često pogoršava tijekom djetinjstva i adolescencije, a radi se o nasljednoj pogrešci oka.

Miopija se može otkriti na rutinskom pregledu vida, te se uspješno korigira dioptrijskim naočalama, kontaktnim lećama ili refrakcijskom kirurgijom.

Simptomi kratkovidnosti

Kratkovidni ljudi udaljene predmete vide zamućeno i nejasno, dok bliže predmete vide jasno i bistro. Prvi znakovi kratkovidnosti mogu biti; ne prepoznavanje ljudi s druge strane ulice, zamućen prijevod pri gledanju filmova na TV-u, ili nesigurnost u vožnji. Kod djece je najlakše primijetiti kada pokazuju izrazito naprezanje pri gledanju ploče u učionici, ili čak u predškolskoj dobi, kada sjede preblizu ekranu televizora.

Simptomi kratkovidnosti mogu uključivati:

• Mutan vid na daljinu
• Potrebu za škiljenjem i stiskanjem očiju kako bi se dobila jasnija slika
• Glavobolje zbog vida uzrokovane konstantnim naprezanjem očiju
• Otežani vid pri upravljanju vozilima, posebice noću (noćna miopija)

Foto: Shutterstock

Kratkovidnost se često otkrije u djetinjstvu, obično između rane školske i tinejdžerske dobi.

Simptomi kratkovidnosti kod djece uključuju:

• Potrebu za sjedenjem preblizu TV-a ili u prednjem dijelu učionice
• Konstantno škiljenje
• Često trljanje očiju
• Prekomjerno treptanje

Što uzrokuje kratkovidnost?

Kratkovidnost ili miopija nastaje zbog preduge očne jabučice ili zbog prezakrivljene rožnice. Rožnica zrake svjetla lomi prejako, te tako uzrokuje padanje zraka u fokus ispred mrežnice, umjesto u fokus na mrežnici.

Prema etiologiji kratkovidnost dijelimo na:

Axialnu (osnu) – u ovom slučaju rožnica i očna leća zrake svjetla lome pravilno, ali je dužina očne jabučice veća, te je oko nešto veće od normalnog oka.
Refrakcijsku (lomnu) – oko je normalne duljine, ali je nešto veća zakrivljenost rožnice ili očne leće, te optički aparat oka lomi zrake svjetla više nego što je potrebno.

Podjela prema stupnju jakosti:
 
Niska kratkovidnost: -3 dptr. ili manje
Srednja kratkovidnost: od -3 dptr. do -6 dptr.
Visoka kratkovidnost: -6 dptr. i više

Foto: Shutterstock

Rizični čimbenici za nastanak kratkovidnosti

Određeni rizični čimbenici mogu povećati vjerojatnost razvijanja kratkovidnosti, kao što su:

• Genetika. Miopija je obično nasljedna. Ako je jedan od vaših roditelja kratkovidan, rizik od razvijanja tog stanja je povećan. Rizik je još veći ako su oba roditelja kratkovidna.
• Prekomjeran rad na blizinu. Ljudi koji puno čitaju, pišu ili rade na računalu mogu imati veći rizik od razvijanja miopije. Količina vremena provedena igrajući računalne igre ili gledanje televizije mogu isto tako igrati ulogu. Čak i držanje materijala za čitanje preblizu može biti povezano s povećanom miopijom.
• Način života. Neke studije podržavaju ideju da manjak provedenog vremena na otvorenom može povećati šanse za razvijanje miopije.

Miopija – komplikacije

Kratkovidnost ili miopija je povezana s raznim komplikacijama, od blagih do težih, kao što su:

• Smanjena kvaliteta života. Nekorigirana miopija može utjecati na vašu kvalitetu života. Možda nećete moći obavljati zadatke kako želite. Vaš ograničeni vid može smanjiti uživanje u svakodnevnim aktivnostima.
• Naprezanje oka. Nekorigirana kratkovidnost može uzrokovati škiljenje kako biste zadržali fokus. To može dovesti do naprezanja očiju i glavobolje.
• Smanjena sigurnost. Vaša vlastita sigurnost i sigurnost drugih može biti ugrožena ako imate nekorigirani problem s vidom. To bi moglo biti posebice ozbiljno ako vozite automobil ili upravljate teškom opremom.
• Financijski teret. Cijena naočalnih i/ili kontaktnih leća, pregleda oka i medicinski tretmani mogu se nagomilavati, osobito s kroničnim stanjem kao što je kratkovidnost.
• Drugi problemi s očima. Visoka kratkovidnost povećava rizik od nastanka ablacije mrežnice, glaukoma, mrene na oku i kratkovidne makulopatije – oštećenja središnje mrežnice.

Foto: Shutterstock

Miopija – dijagnoza

Kratkovidnost se dijagnosticira rutinskim pregledom vida. Pregledom refrakcije oka utvrđuje se da li je prisutna kratkovidnost ili dalekovidnost, te astigmatizam ili presbiopija. Određivanje dioptrije se obično vrši prvo objektivno, uz pomoć instrumenta koji se zove autorefraktometar (kompjutersko određivanje dioptrije), a zatim se uz pomoć probnih stakalaca i optotipa utvrđuje konačna dioptrija.

U slučaju prvog pregleda vida, oftalmolog može po potrebi izvršiti skijaskopiju – objektivno određivanje dioptrije na široke zjenice. Uz pomoć posebnih kapi za oči, liječnik će raširiti zjenice i na taj način zaustaviti akomodaciju oka. Zatim će objektivno odrediti dioptriju uz pomoć autorefraktometra.

Dilatacija zjenica omogućuje liječniku i pregled očne pozadine, te unutrašnjih struktura oka.

Liječenje kratkovidnosti

Kratkovidnost se ne liječi, već se korigira. Predznak dioptrijske jakosti u kratkovidnosti je minus, što je viši broj koji označava miopiju, stanje je teže. Cilj korekcije kratkovidnosti je poboljšanje vida na način da se svjetlo usmjeri precizno na mrežnicu.

Kratkovidnost se može korigirati dioptrijskim naočalama, kontaktnim lećama ili refrakcijskom operacijom.

Naočale za kratkovidnost

Najjednostavniji način korekcije kratkovidnosti su dioptrijske naočale. Dostupe su razne vrste naočalnih leća, poput jednojakosnih, bifokalnih i progresivnih. Svakako je za preporučiti naočalne leće s visokim indeksom loma (tanje i laganije leće), te s antirefleksnom zaštitom koja smanjuje odbljeske. U obzir dolaze i fotoosjetljive naočalne leće koje štite oči od UV zračenja i štetnog plavog svjetla.

Foto: Shutterstock

Kontaktne leće za kratkovidnost

Kontaktne leće su izvrstan izbor za korekciju kratkovidnosti. Dostupne su razne vrste kontaktnih leća, uključujući meke, polutvrde, te tvrde – koje se malo koriste u današnje vrijeme. Kontaktne leće također mogu biti torične, za korekciju astigmatizma, i multifokalne za korekciju presbiopije. Posebna prednost kontaktnih leća usporedno s naočalama se uočava kod viših dioptrija kratkovidnosti, jer se s kontaktnim lećama ostvaruje prirodniji vid i šire vidno polje. Ukoliko je uz kratkovidnost prisutan i astigmatizam, često je i sama oštrina vida bolja s kontaktnim lećama. Posavjetujte se s vašim oftalmologom ili optometristom oko mogućnosti i izbora kontaktnih leća.

Laserska operacija vida

Cilj laserskog zahvata je potpuno eliminirati potrebu za nošenjem naočala i kontaktnih leća. Uz pomoć lasera se preoblikuje rožnica, kako bi oko ispravno fokusiralo zrake svjetla na mrežnicu.

Postoji više metoda laserske korekcije dioptrije:

• LASIK tretman (skraćenica za laser assisted in situ keratomileusis). Kod zahvata LASIK-om, oftalmolog najprije radi tanki rez u rožnici oka, kako bi se stvorila tkivna preklopnica. Zatim koristi laser kojim se upravlja kompjuterski, za preoblikovanje unutarnjih slojeva rožnice. Nakon preoblikovanja rožnice, preklopnica se vraća na mjesto. Oporavak od LASIK operacije obično je brži i uzrokuje manje nelagode od ostalih metoda laserske operacije.
• LASEK tretman je laserski postupak koji je sličan LASIK-u, a razlikuje se u tome što kirurg reže ultra tanki poklopac samo u epitelu rožnice. LASEK se koristi uglavnom za ljude s tankim ili ravnim rožnicama, koji su loši kandidati za LASIK, jer operacija LASIK-om zahtjeva više tkiva za uspjeh operacije.
• Fotorefraktivna keratektomija (PRK) je metoda laserske operacije koja je prethodila pojavi LASIK tretmana. Kod PRK metode se ne stvara preklopnica na rožnici, već se vanjski sloj rožnice (epitel) uklanja kako bi se oslobodila površina koje će laser preoblikovati. Time je PRK bolji izbor za pacijente s tanjim rožnicama ili kroničnom suhoćom očiju.

Laserska operacija kratkovidnosti se ne preporučuje sve dok se dioptrija u potpunosti ne stabilizira.

Kada treba posjetiti liječnika?

Ako je vaš vid na daljinu zamućen toliko da ometa izvođenje svakodnevnih aktivnosti, ili ako ustanovite da vaši bližnji imaju bolji vid od vas, svakako posjetite oftalmologa ili optometrista.

Potražite hitnu medicinsku pomoć ako iskusite:

• Iznenadnu pojavu velikog broja “mušica” u oku – male točkice koje prolaze preko vidnog polja
• Bljeskove svjetla u jednom ili oba oka
• Sjenu poput zavjese preko vašeg vidnog polja

To su upozoravajući znakovi ablacije mrežnice koja je rijetka komplikacija miopije.

Odvajanje mrežnice je hitni medicinski slučaj i vrijeme može biti kritičan faktor.

U slučaju navedenih simptoma može se također raditi o ablaciji stražnje staklovine, koja nije opasna, ali je potrebno redovno praćenje oftalmologa.

Pročitajte sljedeće:

Kratkovidnost i dalekovidnost – razlike!

Tekst objavljen 20/04/2010, posljednja izmjena 14/12/2018.

- Oglasi -