Mnogi imaju poteškoća sa razumijevanjem razlike između kratkovidnosti i dalekovidnosti, i što zapravo te razlike znače kad je u pitanju vid. S obzirom da su kratkovidnost i dalekovidnost dva različita pojma, imaju i drugačije karakteristike.
Foto: Shutterstock
Kratkovidnost je poznata pod terminom miopija, dok se dalekovidnost naziva hipermetropija. Glavna razlika ovih stanja je ta, da kod miopije, tj. kratkovidnosti, oko prima slike te ih fokusira ispred mrežnice umjesto direktno na mrežnici. Kod hipermetropije, slike su fokusirane “iza” mrežnice, umjesto na njoj.
Kratkovidnost i dalekovidnost: Kako ove pogreške oka utječu na vid?
Ukoliko imate miopiju, tj. kratkovidnost, objekti koji su vam bliže su jasniji i izoštreniji, dok su udaljeniji objekti mutni. Primjećujete li da se naprežete kad gledate u prometne znakove, TV ili sliku koja visi na zidu sobe? Možda imate poteškoća kada čitate sa školske ploče ili s ekrana vašeg računala na poslu? To su sve tipični simptomi kratkovidnosti.
Kratkovidnost je genetski nasljedna i najčešće se prvi simptomi javljaju u djetinjstvu ili tinejdžerskim godinama. Tendencija rasta dioptrije je obično prisutna do 20-te godine, kada se polagano počinje stabilizirati.
Ukoliko imate hipermetropiju, tj. dalekovidnost, naći ćete se u situaciji kada ćete knjigu koju čitate udaljavati od sebe da bi pročitali tekst. Čitanje etiketa i printova na lijekovima će vam predstavljati problem i primijetiti ćete da vam je lakše pročitati plakate koji su udaljeniji.
S obzirom na to da je dalekovidnost najčešće uvjetovana činjenicom da je oko prekratko, djeca često prerastu blage oblike dalekovidnosti kada se njihove oči razviju do veličine očiju odrasle osobe.
Oba stanja mogu biti stresna i utjecati na vašu kvalitetu života, na poslu, u školi, prilikom vožnje ili slobodnih aktivnosti. Bez korekcije vida, bilo kratkovidnosti ili dalekovidnosti, osjećati ćete glavobolje i/ili naprezanje očiju. Također, ukoliko zanemarite ispravljanje vida uz pomoć dioptrijskih naočala ili kontaktnih leća, postoji značajna mogućnost da će se vaše stanje samo pogoršavati.
Ako ste primijetili neke od ovih problema, posjetite svog očnog specijalista i obavite temeljit pregled vida.
Kratkovidnost i dalekovidnost istovremeno
Oko ne može istovremeno biti kratkovidno i dalekovidno, ali može istovremeno biti kratkovidno i prezbiopično (staračka dalekovidnost).
Dalekovidnost nije isto što i staračka dalekovidnost, odnosno presbiopija. Mnogi zamjenjuju presbiopiju za dalekovidnost, jer se također radi o plus dioptriji.
Presbiopija je gubitak akomodacijske snage oka ili automatskog fokusiranja oka, koje nastaje prilikom starenja. Budući da oko ne može automatski fokusirati sliku jer mu nedostaje akomodacijske snage, potrebno je dodati određenu količinu snage uz pomoć dioptrijskih leća (dioptrija plus).
Što je dalekovidnost? Najjednostavnije rečeno, dalekovidnost zahtjeva da oko uloži dodatni napor kako bi fokusiralo sliku na određenoj udaljenosti. Kod mlađih osoba, blaga dalekovidnost obično ne predstavlja problem, jer mlađe osobe imaju jaku akomodacijsku snagu oka. Ali kako starimo, akomodacijski mišić gubi svoju snagu, fokusiranje postaje teže, te se stvara potreba za nošenjem naočala ili kontaktnih leća kod gledanja na svim udaljenostima.
Dalekovidne osobe će nakon 45. godine života trebati dvije plus dioptrije – slabiju za daljinu, i jaču plus dioptriju za blizinu. Najelegantnije rješenje ovog problema su progresivne naočale.
Može li kratkovidnost biti prisutna uz astigmatizam istovremeno?
Kratkovidnost i astigmatizam istovremeno su česta pojava, kao i dalekovidnost u kombinaciji s astigmatizmom.
- Primjer: kratkovidnost i astigmatizam
D dsph -1.50 dcyl -1.00 axis 90
L dsph -1.25 dcyl -0.75 axis 80 - Primjer: dalekovidnost i astigmatizam
D dsph +2.25 dcyl -0.50 ax 180
L dsph +3.00 dcyl -1.25 ax 170
Kratkovidnost i dalekovidnost: Kako poboljšati vid?
Oba stanja se mogu korigirati nošenjem naočala s dioptrijom, kontaktnim lećama, a često i LASIK operacijom vida.
Kratkovidnost, odnosno dalekovidnost ne određuje kakve ćete naočale nositi ili možete li nositi kontaktne leće. Odabir je na vama, dokle god imate odobrenje vašeg optometrista ili oftalmologa.
Kada određujete koje naočale odabrati ili se još dvoumite između leća i naočala, oslonite se na svoj način života. Jeste li aktivni u sportskim aktivnostima? Osjećate li se ugodnije s naočalama ili pak lećama? Mislite li da će naočale imati utjecaja na vašu pojavu u društvu? Ukoliko vaš specijalist za vid odobri oba izbora, odluka je tada u potpunosti na vama.
Testirajte svoj vid:
Članak objavljen 27/11/2013, posljednja izmjena 27/04/2021.
