Dalekovidnost ili hipermetropija je refrakcijska pogreška oka u kojoj se, za razliku od kratkovidnosti, zrake svjetla lome iza mrežnice. Uzroci ove pogreške mogu biti u prekratkoj osi oka (osna hipermetropija), ili u preblagoj zakrivljenosti rožnice (lomna hipermetropija).
Foto: Shutterstock
Simptomi dalekovidnosti
Kontinuirani napor da se zaoštri vid uzrokuje glavobolju i umor u očima. Ove poteškoće se najčešće javljaju nakon posla i navečer. Zamagljen vid se najčešće pojavljuje pri pogledu na manje udaljenosti i pri dužem čitanju.
Blagu dalekovidnost možemo korigirati sami, jer oko ima sposobnost akomodacije (prilagodba očne leće za gledanje na blizinu). Ali dugotrajnim naprezanjem oka moguće je povećati stupanj dalekovidnosti, ili čak izazvati škiljavost (strabizam). Dakle, i kod najslabijeg stupnja dalekovidnosti, vrlo je važno posjetiti oftalmologa ili optometrista, kako bi vam prepisao korekcijske naočale ili kontaktne leće.
Vid nakon 40-te…
Između 40-te i 45-te godine života većina ljudi postaje dalekovidna. Očna leća sa godinama gubi svoju elastičnost, zrakasti mišić slabi, te se smanjuje akomodacijska sposobnost oka. Taj oblik dalekovidnosti se naziva staračka dalekovidnost ili presbiopija (presbyopie). Prvi simptom obično biva nesvjesno udaljavanje novina od očiju, kako bi izoštrili sitan tekst, koji vam je na standardnoj udaljenosti (od 30 do 40 cm) postao nejasan.
Kako se korigira dalekovidnost ili hipermetropija?
Dalekovidnost se korigira naočalnim lećama, kontaktnim lećama ili laserskom korekcijom vida. Predznak dioptrijske jakosti u hipermetropije je plus, što je viši broj koji označava dalekovidnost, stanje je teže.
>> Astigmatizam
