Dalekovidnost ili hipermetropija je refrakcijska pogreška oka u kojoj se, za razliku od kratkovidnosti, zrake svjetla lome “iza” mrežnice. Uzroci ove pogreške mogu biti u prekratkoj osi oka (osna hipermetropija), ili u preblagoj zakrivljenosti rožnice (lomna hipermetropija).
Foto: Shutterstock
Ako je vaše oko prekratko ili je jačina fokusiranja preslaba, slika predmeta kojeg promatrate će se stvarati na pogrešnom mjestu (iza mrežnice). Upravo iz tih razloga predmeti izgledaju mutno.
Dalekovidost je obično prisutna pri rođenju i najčešće je nasljedna.
Simptomi dalekovidnosti
Kontinuirani napor da se zaoštri vid uzrokuje glavobolju i umor u očima. Ove poteškoće se najčešće javljaju nakon posla i navečer. Zamagljen vid se najčešće pojavljuje pri pogledu na manje udaljenosti i pri dužem čitanju.
Najčešći simptomi dalekovidnosti su:
- objekti koji se nalaze u blizini su mutni
- konstantno škiljenje kako bi se izoštrila slika
- osjećaj boli i peckanja očiju
- glavobolja nakon duljeg čitanja, pisanja, rada na računalu ili crtanja
Foto: Shutterstock
Blagu dalekovidnost možemo korigirati sami, jer oko ima sposobnost akomodacije (prilagodba očne leće za gledanje na blizinu). Ali i kod najslabijeg stupnja dalekovidnosti, vrlo je važno posjetiti oftalmologa ili optometrista, kako bi vam prepisao korekcijske naočale ili kontaktne leće.
Vid nakon 40-te…
Između 40-te i 45-te godine života većina ljudi postaje dalekovidna. Očna leća tijekom godina gubi svoju elastičnost, zrakasti mišić slabi, te se smanjuje akomodacijska sposobnost oka. Taj oblik dalekovidnosti se naziva staračka dalekovidnost ili presbiopija. Prirodni je dio starenja, te se lako korigira. Prvi simptom obično je nesvjesno udaljavanje novina od očiju, kako bi izoštrili sitan tekst koji vam je na standardnoj udaljenosti (od 30 do 40 cm) postao nejasan. Moguće je imati u isto vrijeme presbiopiju i neku drugu pogrešku oka, kao što su dalekovidnost, kratkovidnost i astigmatizam . Progresivne naočale su u tom slučaju odlično rješenje za vaš problem. Na taj se način s jednim naočalama korigira vaša dioptrija na daljinu i novonastala dioptrija na blizinu (presbiopija).
Kako se dalekovidnosti ili hipermetropija liječi?
Dalekovidnost se korigira dioptrijskim naočalama, kontaktnim lećama ili laserskom korekcijom vida. Predznak dioptrijske jakosti u hipermetropije je plus, što je viši broj koji označava dalekovidnost, stanje je teže.
Dioptrijske naočale za dalekovidnost
Prilikom odabira naočala za korekciju dalekovidnosti, birajte leće s visokim indeksom loma, posebno ukoliko je vaša dioptrija viša. Ove naočalne leće su tanje, lakše i estetski ljepše izgledaju. Asferične leće su dobar izbor kod kod visokih dioptrija dalekovidnosti, jer umanjuju izgled “povećanog oka”.
Za bolju udobnost gledanja i izgled pripazite da naočalne leće imaju antirefleksni sloj, koji smanjuje refleksiju svjetla na lećama, te u isto vrijeme znatno povećava propusnost svjetla.
Foto: Shutterstock
Za djecu preporučujemo naočalne leće izrađene od laganog materijala polikarbonata, za vrhunsku udobnost i otpornost na udarce. Trivex je također vrsta materijala otporna na udarce, te ima slične karakteristike kao polikarbonat.
Kontaktne leće za dalekovidnost
Dalekovidnost se uspješno korigira mekim i polutvrdim kontaktnim lećama. Meke leće su udobnije od polutvrdih leća, ali kod viših dioptrija vidna oštrina može biti nešto lošija nego s polutvrdim lećama. Odluku koje leće odabrati je najbolje donijeti u dogovoru s vašim oftalmologom ili optometristom.
Laserska korekcija dalekovidnosti
Lasersko skidanje hipermetropije je moguće ukoliko postoje svi preduvjeti za zahvat; dovoljna debljina rožnice oka, dovoljna količina suza itd. Prije bilo kakve odluke, potrebno je obaviti detaljan oftalmološki pregled, koji uključuje:
- određivanje dioptrije na široke zjenice (skijaskopija)
- mjerenje debljine rožnice (pahimetrija)
- pregled fundusa oka (oftalmoskopija)
- mjerenje količine suza (Schirmer test)
Ukoliko je laserski zahvat skidanja dalekovidnosti moguć, razgovarajte s oftalmologom kako biste stekli realna očekivanja o ishodu zahvata.
Članak objavljen 21/04/2010, posljednja izmjena 15/02/2019.
Ocjena
