Zamagljen vid – Što uzrokuje zamućenje vida?
Zamagljen vid može biti važan pokazatelj bolesti oka ili refrakcijske pogreške. Zamućenje vida može se pojaviti na jednom ili oba oka, i bez obzira na to pojavljuje li se rijetko ili često, jako je važno otkriti uzrok.

Foto: Shutterstock
Zamućenje vida možemo podijeliti na potpuno i djelomično. Ponekada će vam cijela slika biti mutna, dok će ponekada samo dio vidnog polja biti zamagljen.
Uz zamagljen vid možete imati i druge simptome, uključujući glavobolju, osjetljivost na svjetlost ili crvene, nadražene oči.
Naglo zamućenja vida može značiti prisutnost ozbiljnijih očnih bolesti, poput glaukoma ili ablacije mrežnice.
Iznenadni gubitak vida može dovesti do trajne sljepoće, te biste u tom slučaju trebali hitno posjetiti oftalmologa bez obzira na vaše godine.
Uzrok zamagljenog vida se dijagnosticira na oftalmološkom pregledu. Ako postoji sumnja da uzrok nije povezan s očima, možda će biti potrebno napraviti krvne i/ili druge pretrage.
Liječenje zamagljenog vida ovisi o uzroku. Ako se radi o bolesti oka, liječenje može uključivati kapi za oči, lasersku operaciju ili lijekove.
Zamućenje vida – uzroci
Postoji nekoliko refrakcijskih pogrešaka i drugih manjih ili većih problema koji mogu uzrokovati zamagljen vid. Kako biste utvrdili zašto je vaš vid zamagljen, potrebno je posjetiti očnog liječnika radi kompletnog oftalmološkog pregleda oka.
Neki od češćih uzroka zamućenog vida uključuju sljedeće:
- Refrakcijske pogreške oka kao što su; kratkovidnost, dalekovidnost i astigmatizam. Dolazi do potrebe nošenja naočalnih ili kontaktnih leća, ili je potrebno prepisivanje novih korekcijskih leća. Više o ovoj temi saznajte u članku: Refrakcijske pogreške: Kako oko vidi?
- Presbiopija: smanjena sposobnost izoštravanja slike na blizinu. Pojavljuje se u 40-tim godinama života. Dolazi do slabljena prirodne očne leće i otežanog čitanja na blizinu. Više o ovoj temi saznajte u članku: Staračka dalekovidnost ili presbiopija
- Bolesti oka: poput glaukoma ili makularne degeneracije.
- Katarakta: uzrokuje zamućenje očne leće. Više o ovoj temi saznajte u članku: Što je to katarakta ili mrena na oku?
- Suho oko: zamagljenje vida je jedan od simptoma ovog sindroma. Više o ovoj temi saznajte u članku: Suho oko
- Migrene: neki ljudi imaju problema s zamagljenjem vida prije početka migrene. Više o ovoj temi saznajte u članku: Očna (retinalna) migrena
- Kontaktne leće: prljave ili oštećene kontaktne leće mogu dovesti do zamućenog vida. Više o ovoj temi saznajte u članku: Pravilna briga o kontaktnim lećama
- Trudnoća: zamagljen vid česta je pojava tijekom trudnoće, a ponekad je popraćen dvostrukim vidom (diplopija). Hormonalne promjene mogu promijeniti oblik i debljinu rožnice, uzrokujući zamućenje vida. Suhe oči također su česte kod trudnica i mogu uzrokovati zamagljen vid. Uvijek morate obavijestiti vašeg liječnika ukoliko dođe do promjene vida. Dok zamućen vid nije uvijek ozbiljan, u nekim slučajevima može biti pokazatelj gestacijskog dijabetesa ili visokog krvnog tlaka.
Ozbiljnija stanja koja uzrokuju zamagljen vid:
- krvarenje unutar oka,
- nedostatak konvergencije,
- abrazija rožnice,
- infekcija oka,
- strano tijelo u oku,
- dislokacija očne leće,
- trauma glave ili oka.
Neki lijekovi mogu dovesti do zamućenja vida:
- antikolinergici,
- antihipertenzivi,
- psihotropni lijekovi,
- oralni kontraceptivi,
- kortizon,
- antidepresivi,
- lijekovi za srce.
Dijagnosticiranje uzroka zamućenog vida

Foto: Shutterstock
Mutan vid se nikad ne smije zanemariti, jer može predstavljati simptom značajnih prikrivenih problema. Kako bi se utvrdio uzrok zamagljenog vida, vaš oftalmolog će napraviti neke od sljedeći pretraga:
Pregled slit-lampom: Oftalmolog će pomoću specijalnog mikroskopa pregledati vaše oko. Za vrijeme pregleda usredotočiti će se na različite strukture s prednje i stražnje strane oka, kako bi se ustanovilo funkcionira li oko na pravilan način.
Tonometrija: Za vrijeme pregleda slit-lampom, vaš oftalmolog će vam izmjeriti očni tlak uređajem koji se naziva tonometar, a pričvršćen je za slit-lampu. Zamolit će vas da široko otvorite oči i dišete normalno. Prije ovog mjerenja će vam ukapati anestetik u oko. U posljednje vrijeme se sve češće koristi i bez-kontaktni tonometar koji mjeri očni tlak bez dodira oka, te stoga nije potrebno korištenje anestetika. Ovaj tonometar funkcionira na principu ispuhivanja zraka prema oku, a mjerenje se vrši na temelju otpora zraka od oka. Ova pretraga je potpuno bezbolna.
Refrakcijski test: Ovim testom provjerava se valjanost vaše dioptrije na naočalama ili kontaktnim lećama uz pomoć probnog okvira i testnih leća. Oftalmolog ili optometrist će vas zamoliti da se usredotočite na čitanje slova dok izmjenjuje leće različitih jačina, kako bi odredio vrijednosti vaših dioptrija.
Zamagljen vid – kako ga spriječiti?
U nekim slučajevima zamagljenost vida je neizbježna, ali se u većini slučajeva može izbjeći ili korigirati. Iznimno je važno redovno odlaziti na očne preglede, pogotovo nakon 65 godina starosti i u slučaju da patite od dijabetesa ili visokog krvnog tlaka.
Ako je zamućenje vida uzrokovano lijekovima, nemojte ih samoinicijativno prestati uzimati ili zamijeniti drugima prije konzultiranja s liječnikom.
Djelomična ili potpuna sljepoća se nipošto ne smije ignorirati i uvijek se smatra hitnim slučajem, čak i ako je riječ o privremenoj sljepoći.
Pročitajte sljedeće:
Članak objavljen 30/05/2015, posljednja izmjena 21/04/2022.