Glaukom, povišeni očni tlak – uzroci, simptomi i liječenje
Glaukom je bolest pri kojoj dolazi do degeneracije i odumiranja očnog živca. Glavni uzrok glaukoma i odumiranja očnog živca je visoki očni tlak. Očni živac prenosi sve informacije o slikama koje ulaze u naše oko, i njegovo oštećenje vodi ka potpunom gubitku vida.

Foto: Shutterstock
Uzroci glaukoma
Glavni uzrok glaukoma i degeneracije očnog živca je povišeni očni tlak. Ako se u oku nakupi prevelika količina očne vodice koja ne može otjecati, ta tekućina započinje potiskivati osjetljive očne strukture, posebno krvne žile što posljedično može oštetiti očni živac. Očni živac može nakon određenog vremena potpuno odumrijeti.
Obmana glaukoma leži u tome što u početku pacijent nije svjestan bolesti. Povišeni očni tlak ne uzrokuje nikakve bolove ni druge probleme u početnom stadiju bolesti.
Ukoliko niste obavili kompletan oftalmološki pregled, svoju bolest primjećujete tek s početkom gubitka vida. Zbog toga je iznimno važno redovito ići na oftalmološke preglede. Ako imate neki od niže navedenih rizičnih čimbenika, pregled je potrebno obavljati najmanje svake dvije godine do 45. godine života, te jedanput godišnje od 45. godine života. Ako ne spadate u rizičnu skupinu, dovoljno je obavljati kompletnu kontrolu oka svake četiri godine do 45. godine života, te svake dvije godine nakon 45. godine života.

Foto: Shutterstock
Rizični čimbenici za nastanak glaukoma:
- Refrakcijske pogreške – Ljudi sa visokim stupnjem kratkovidnosti imaju veći rizik od oboljenja. Do jedne mjere to vrijedi i za dalekovidne ljude.
- Nasljeđivanje – Znanstvenici su već identificirali nekoliko gena, koji mogu značiti veći rizik za razvoj glaukoma za sve njihove nositelje.
- Rasa – U crnaca se glaukom pojavljuje 4.5 puta češće nego u bijelaca.
- Ozljede oka – Kod nekih ozljeda oka može doći do promjena koje kasnije uzrokuju pojavu glaukoma.
- Dob – Kod osoba starijih od 45 godina rizik od dobivanja glaukoma je veći.
- Steroidni lijekovi – Dugotrajno korištenje steroidnih lijekova može povisiti rizik za razvijanje glaukoma.
- Zdravstvena stanja – Osobe koje imaju dijabetes, migrene, visoki krvni tlak, slabu cirkulaciju ili druge zdravstvene probleme koji utječu na cijelo tijelo, imaju veći rizik za razvijanje glaukoma.
Koji tipovi glaukoma postoje?
Postoji 5 osnovnih tipova glaukoma:
Glaukom otvorenog kuta
Ovo je najčešći tip glaukoma. Događa se postupno, kada oči ne ispuštaju tekućinu kao što bi trebale (poput začepljenog odvoda). Kao rezultat toga, očni tlak se povećava i počinje oštećivati očni živac. Ova vrsta glaukoma je bezbolna i na početku ne uzrokuje promjene u vidu.
Glaukom zatvorenog kuta ili uskog kuta
Ovaj tip glaukoma se pojavljuje kada je šarenica vrlo blizu kutu drenažnog kanala u oku. Šarenica može dovesti do blokade drenažnog kanala. Kada se drenažni kut potpuno blokira, očni tlak raste vrlo brzo. To se zove akutni glaukom.
Akutni glaukom je uistinu hitan slučaj i potrebno je odmah kontaktirati liječnika. Postoji veliki rizik od sljepoće ukoliko se odmah ne započne s liječenjem.

Foto: Shutterstock
Glaukom kod djece – kongenitalni i juvenilni glaukom
Djeca rođena s glaukomom imaju poremećaj kuta prednje očne komore, što usporava ili sprječava normalno otjecanje očne tekućine. Ovo stanje se naziva kongenitalni glaukom i uzrokuje visoki očni tlak. Simptomi kongenitalnog glaukoma su postupno zamućenje rožnice, obilno suzenje i/ili osjetljivost na svjetlo. Ukoliko se ne liječi, zamućenje rožnice napreduje i nastaju oštećenja na vidnom živcu. Nakon treće godine života, može se pojaviti glaukom koji se naziva juvenilni glaukom. Liječenje se svodi na rani kirurški zahvat.
Sekundarni glaukom
Sekundarni glaukom je najčešće posljedica ozljede oka ili drugih bolesti oka; npr. očne mrene, uveitisa ili tumora oka. Lijekovi, kao što su kortikosteroidi, mogu uzrokovati nastanak sekundarnog glaukoma. Ponekad sekundarni glaukom nastaje kao komplikacija operacije oka, npr. operacije očne mrene (katarakte). Liječenje ovisi o uzroku.
Normotenzijski glaukom
Normotenzijski glaukom je stanje kod kojeg oštećenja očnog živca nastaju uz normalne vrijednosti očnog tlaka. Uzrok ovakvog stanja nije poznat, međutim ekstremna osjetljivost ili nedostatak protoka krvi do očnog živca su glavni čimbenici razvoja normotenzijskog glaukoma. Cilj liječenja je postizanje očnog tlaka kod kojeg ne dolazi do daljnjeg propadanja živca.
Visoki očni tlak (intraokularni tlak)
Povišeni očni tlak predstavlja najveći rizik za nastanak glaukoma. Jednako kao što visoki krvni tlak oštećuje krvne žile, visoki očni tlak može oštetiti očni živac, a s tim naravno i naš vid.
Što potiče visoki očni tlak?
Oko je iznutra ispunjeno očnom vodicom, koja se proizvodi unutar oka. S obzirom da se očna vodica stalno obnavlja, njen višak otječe kanalima. Ako je onemogućeno njeno otjecanje, nakuplja se u oku, a tim se i povećava očni tlak.
Koje su normalne vrijednosti očnog tlaka?
Prepoznati normalnu vrijednost očnog tlaka može biti dvojbeno. Glaukom može nastati i pri niskim vrijednostima očnog tlaka (normotenzijski glaukom). Sa druge strane, visoke vrijednosti ne moraju značiti da će glaukom nastati. Neki ljudi imaju povišene vrijednosti intraokularnog tlaka cijeli život, a od glaukoma nikad ne obole. Obično se može reći da je normalna vrijednost očnog tlaka od 10 do 21 mmHg (milimetara žive). Vrijednost između 10 i 21 mmHg je vrlo individualna, te intraokularni tlak i cijelo stanje oka treba redovito kontrolirati.
Koji su simptomi glaukoma?
Iako glaukom u početnom stadiju nema nikakvih simptoma, s napredovanjem bolesti nastaju određeni znakovi bolesti. Simptomi ovise o tipu glaukoma:
Simptomi glaukoma otvorenog kuta
Kod glaukoma otvorenog kuta, nema znakova upozorenja ili očitih simptoma u ranoj fazi bolesti. Kako bolest napreduje, slijepe zone se razvijaju u perifernom (bočnom) vidu.
Većina ljudi s glaukomom otvorenog kuta ne primjećuje nikakvu promjenu u vidu sve dok oštećenje nije ozbiljno. Zato se glaukom zove “tihi kradljivac vida”. Redoviti očni pregledi mogu pomoći vašem oftalmologu otkriti ovu bolest prije nego što dođe do gubitka vida. Oftalmolog će vam savjetovati koliko često bi trebali ići na preglede.
Simptomi glaukoma zatvorenog kuta
Ljudi koji imaju rizik od razvijanja glaukoma zatvorenog kuta uobičajeno ne pokazuju nikakve simptome prije napada. Neki rani simptomi napada mogu uključivati zamagljen vid, aureole, blage glavobolje ili bol oka. Osobe s tim simptomima moraju ići čim prije na pregled kod oftalmologa. Napad glaukoma zatvorenog kuta uključuje sljedeće:
- vid iznenadno postaje mutan,
- iznenadne aureole oko svjetala,
- jaka bol u očima,
- jaka glavobolja,
- mučnina,
- povraćanje.

Foto: Shutterstock
Simptomi normotenzijskog glaukoma
Ljudi s normotenzijski glaukom imaju očni tlak koji je unutar normalnih raspona (od 10 do 21 mmHg), ali pokazuju znakove glaukoma, kao što su slijepe zone u vidnom polju i oštećenja vidnog živca. Ovaj tip glaukoma također nema simptoma dok ne nastanu trajna oštećenja u vidnom polju. Najbolji lijek je prevencija, odnosno redovne oftalmološke kontrole.
Sumnja na glaukom
Neki ljudi nemaju znakove oštećenja, ali imaju viši očni tlak od normalnog (tzv. okularna hipertenzija). Ovi pacijenti imaju veći rizik od kasnijeg razvoja glaukoma i moraju biti pod redovnim nadzorom oftalmologa.
Karakteristike glaukoma
Karakteristika glaukoma je postupni gubitak vida. Najprije dolazi do malih ispada vidnog polja, koje oboljeli ne mora odmah primijetiti. Ali kako bolest napreduje, ispade vidnog polja je nemoguće ne primijetiti. Oboljeli izgube takozvani periferni vid i umjesto nekih ljudi i predmeta vide samo sjene i crne točke. Ako očni živac potpuno odumre, nastaje sljepoća. Glaukom se može liječiti i držati pod kontrolom, ali se mora otkriti na vrijeme. Bilo kakve degenerativne promjene na očnom živcu su nepovratne.

Foto: Shutterstock
Dijagnoza glaukoma
Dijagnoza glaukoma zavisi prije svega o tome u kojem stadiju je bolest otkrivena. Ako se s liječenjem započne na vrijeme, u većini slučajeva je moguće zadržati vid bez većih oštećenja. Najveći problem kod glaukoma je što se u početku razvije potpuno bez simptoma, a oštećenja koja jednom nastanu na očnom živcu su nepovratna.
Sva oštećenja vida prouzročena glaukomom su neizlječiva. Moguće ih je spriječiti, ako se glaukom počne liječiti na vrijeme.
Jedini siguran način za dijagnosticiranje glaukoma je kompletan oftalmološki pregled. Pregled koji uključuje samo mjerenje očnog tlaka nije dovoljan za njegovu dijagnozu.
Tijekom pregleda oka za utvrđivanje postojanja glaukoma, vaš oftalmolog će:
- izmjeriti očni tlak,
- izmjeriti debljinu rožnice,
- pregledati kut drenaže oka,
- pregledati eventualno postojanje oštećenja očnog živca,
- provjeriti periferni (bočni) vid,
- uslikati ili računalno izmjeriti očni živac.

Foto: Shutterstock
Liječenje glaukoma
Pravovremeno liječenje glaukoma je danas sigurno i djelotvorno. Moguće je liječenje na više načina:
- korištenjem lijekova koji snižavaju intraokularni tlak,
- laserski tretman,
- kirurški zahvat.
Liječenje lijekovima koji snižavaju očni tlak je na prvom mjestu. Većina lijekova koji se koriste za liječenje glaukoma su u obliku kapi za oči.
Vrlo je važna ispravna tehnika kapanja, kako bi se osigurala dovoljna količina lijeka u oku. Na drugu stranu je važno ne prekoračiti dopuštenu dozu preporučenu od liječnika, jer aktivni sastojak u kapljicama djelomično djeluje na cijeli organizam, te njegova prevelika količina može uzrokovati nuspojave. Ljudi koji imaju poteškoće sa pravilnom tehnikom kapanja lijeka u oči, mogu potražiti pomoć kod svog liječnika.
Pročitajte odgovore na najčešća pitanja vezana za glaukom i očni tlak:
- Smijem li biti fizički aktivna ako imam glaukom?
- Koliko se vremenski treba koristiti terapija za glaukom?
- Zašto moram liječiti glaukom ako očni tlak nije povišen?
- Da li se iza operacije glaukoma nastavlja terapija?
- Kapi za glaukom i nošenje kontaktnih leća?
- Utjecaj kapi za glaukom na zdravlje očiju?
- Da li je moguće s 19 godina imati glaukom?
- Nagli gubitak vida zbog glaukoma. Ima li pomoći?
- Da li vitaminske injekcije pomažu kod glaukoma?
- Da li se glaukom može povući u pubertetu?
Pročitajte sljedeće:
Članak objavljen 22/04/2010, posljednja izmjena 16/06/2021.