Najčešći uzroci sljepoće
Snižena vidna oštrina ili slabovidnost je stanje kod kojeg pojedinac čak i s dioptrijskim naočalama, kontaktnim lećama ili kirurgijom ne može postići stopostotnu vidnu oštrinu. Snižena vidna oštrina može varirati od blage do teške.
Najnoviji podaci pokazuju da na globalnoj razini 43 milijuna ljudi živi sa sljepoćom, a 295 milijuna s umjerenim do teškim oštećenjem vida. Od toga se čak 77% slučajeva moglo spriječiti ili liječiti.
Različita stanja oka koja također imaju karakteristike „sljepoće“
Sljepoća na boje je nesposobnost razlikovanja boja. Ovo nije stanje sljepoće, iako se tako naziva. Najčešće je nasljedno (genetsko), te utječe na oko 8% muškaraca i 0.5% žena. Ljudi koji su slijepi na boje obično imaju normalnu vidnu oštrinu i mogu odlično vizualno funkcionirati. Više o sljepoći na boje saznajte u članku: Daltonizam – poremećaj prepoznavanja boja
Noćna sljepoća je stanje kod kojeg je otežan vid pri smanjenom osvjetljenju ili u mraku. Stanje može biti nasljedno ili stečeno. Većina ljudi koji imaju noćnu sljepoću dobro funkcioniraju pod normalnim svjetlosnim uvjetima. Navedeno stanje nije sljepoća. Više o noćnoj sljepoći saznajte u članku: Noćno sljepilo – simptomi i liječenje
Snježna sljepoća ili fotokeratitis je gubitak vida nakon izloženosti očiju većim količinama ultraljubičastog zračenja. Snježna sljepoća je obično privremena i nastaje zbog zamrzavanja ili jakog sušenja površine rožnice. Čak i u najtežim slučajevima snježne sljepoće pojedinac je sposoban razlikovati oblike i pokrete. Više o snježnoj sljepoći saznajte u članku: Što je fotokeratitis i kako ga spriječiti?
Što uzrokuje sljepoću?
U razvijenim zemljama, vodeći uzroci sljepoće su očne komplikacije npr. dijabetesa, makularne degeneracije ili traumatskih ozljeda oka. U zemljama trećeg svijeta gdje je sljepoća mnogo češća i gdje se oko 85% svjetske sljepoće pojavljuje, glavni uzroci uključuju infekcije, kataraktu, glaukom, ozljede, kao i nedostupnost korekcijskih pomagala, kao što su npr. naočale.
Ostali uzroci u nerazvijenim dijelovima svijeta su razne infekcije, npr. trahom, riječno sljepilo ili guba. U razvijenim zemljama najčešći uzrok sljepila infekcijom je herpes oka.
Ostali uzroci sljepoće uključuju nedostatak vitamina A, retinopatiju nedonoščadi, infarkt oka, očne upalne bolesti, retinitis pigmentosa, primarne ili sekundarne maligne bolesti oka, kongenitalne abnormalnosti, nasljedne bolesti oka ili kemijska trovanja.
Koji su simptomi i znakovi sljepoće?
Kod potpune sljepoće dolazi do nedostatka vida i nemogućnosti oka da detektira svjetlost.
Ljudi sa sličnim stupnjem sljepoće mogu imati vrlo različite odgovore na nedostatak vida. Ako je netko rođen slijep, snalaženje u svakodnevnim aktivnostima je često puno uspješnije nego kod ljudi koji su izgubili vid u kasnijem periodu života.
Simptomi kao što su nemir u očima, osjećaj stranog tijela, bol u očima ili iscjedak iz očiju mogu biti prisutni ili odsutni, ovisno o uzroku sljepoće.
Kako se sljepoća dijagnosticira?
Sljepoća se dijagnosticira ispitivanjem vidne oštrine svakog oka pojedinačno, mjerenjem vidnog polja ili perifernog vida. Ljudi mogu imati sljepoću jednog (jednostrana sljepoća) ili oba oka (bilateralna sljepoća).
Uzrok sljepoće otkriva oftalmolog detaljnim pregledom svih dijelova oka.
Na koji način se sljepoća liječi?
Liječenje sljepoće ovisi o uzroku sljepoće. U zemljama trećeg svijeta, gdje postoje osobe s lošom vidnom oštrinom kao posljedicom visoke refrakcijske greške oka, samo propisivanje i nošenje naočala će ublažiti problem.
Nutrionistički uzroci sljepoće mogu biti riješeni promjenom načina prehrane.
Postoje stotine tisuća ljudi koji su slijepi uslijed oboljenja od katarakte. U tih bolesnika, operacija katarakte bi u većini slučajeva vratila vid. Upalni i zarazni uzroci sljepoće mogu se liječiti lijekovima u obliku kapi ili tableta.
Kako smanjiti rizik od razvoja sljepoće?
Neke vrste sljepoće ne možete spriječiti, ali sljepoća se u mnogim slučajevima može spriječiti.
Postoje koraci koje možete poduzeti kako biste smanjili rizik od djelomične ili potpune sljepoće. To uključuje:
- Redovito obavljajte pregled vida. Uvijek kontaktirajte oftalmologa kada osjetite promjene u vidnoj oštrini ili kada osjetite da nešto nije u redu s vašim očima.
- Upoznajte se sa zdravstvenim problemima u svojoj obitelji, posebno očnim bolestima.
- Nosite dioptrijske naočale i kontaktne leće kada je potrebno.
- Održavajte stabilnu razinu šećera u krvi ako imate dijabetes i kontrolirajte krvni tlak ako imate visok krvni tlak.
- Prestanite pušiti ili nikada nemojte početi.
- Izbjegavajte infekcije oka tako da uvijek perete ruke kada stavljate kontaktne leće i slijedite upute o tome koliko često ih mijenjati.
- Nosite zaštitnu opremu kada radite, vozite motocikl ili sudjelujete u kontaktnim sportovima. Ne zaboravite nositi sunčane naočale.
- Jedite hranu koja čini zdravu, uravnoteženu prehranu.
- Održavajte zdravu tjelesnu težinu.
- Redovito vježbajte.
Što možete očekivati ako imate sljepoću?
Ako ste potpuno ili djelomično slijepi, postoje opcije. Može vam pomoći da naučite što više o svom stanju.
Život s sljepoćom utječe na vaš život i život vaše obitelji i prijatelja. Utječe na vašu pokretljivost, sposobnost brige o sebi ili drugima, vaše zaposlenje – čak utječe i na to kako se opuštate i zabavljate. Neke od ovih poteškoća mogu biti još izraženije kod starijih odraslih osoba.
Pitajte svog oftalmologa o načinima suočavanja s lošom vidnom oštrinom ili potpunom sljepoćom ili preporukama za učenje vještina koje vam mogu pomoći. Npr. korištenje pomagala za slabovidne, mogućnosti obrazovanja, održavanje emocionalnog zdravlja, održavanje tjelesnog zdravlja itd.
Pročitajte sljedeće:
Tekst objavljen 17/12/2012, posljednja izmjena 02/07/2024.
