Daltonizam nije oblik sljepoće već poremećaj prepoznavanja boja. Osobe koje pate od tog poremećaja imaju poteškoća sa prepoznavanjem određenih boja poput plave, žute, crvene ili zelene.
Foto: Shutterstock
Daltonizam (ili točnije poremećaj prepoznavanja boja) je nasljedno stanje koje češće pogađa muški nego ženski spol. Sa problemima raspoznavanja boja susreće se otprilike 8% muškaraca i manje od 1% žena. Prema podacima s Wikipedije, u Hrvatskoj živi 180.000 daltonista, što nisu zanemarive brojke.
Donosimo vam potpuni vodič o daltonizmu.
Sadržaj:
- Tipovi daltonizma
- Simptomi i znakovi
- Koji su uzroci?
- Nasljeđivanje i genetika
- Liječenje
- Naočale za daltonizam
Foto: Shutterstock
1. Koji tipovi daltonizma postoje?
Problem prepoznavanja crvene i zelene boje je najčešći oblik daltonizma. Rjeđi slučaj je nasljeđivanje nesposobnosti prepoznavanja plavih i žutih nijansa boje. Takav poremećaj pogađa u istom broju i muškarce i žene.
U modernoj medicini poznata su tri tipa daltonizma:
- protonopija – ne prepoznavanje crvene boje,
- deuteranopija – ne prepoznavanje zelene boje i
- tritanopija – ne prepoznavanje plave boje.
Foto: Shutterstock
POGLEDAJTE VIDEO:
2. Simptomi i znakovi daltonizma
Ne možete točno odrediti koja je boja plava, žuta, zelena ili crvena? Ljudi vam govore da to nije ta boja za koju vi mislite da je? Ako vam se to događa, znači da ste iskusili prve znakove poremećaja prepoznavanja boja.
Suprotno uvriježenom mišljenju, rijetko se događa da osoba koja je “slijepa na boje” vidi samo nijanse sive boje. Većina ljudi koje se smatra “slijepima na boje” zapravo vide boje, ali im se određene boje čine blijedima i lako ih zamijene sa drugim bojama, ovisno o tipu poremećaja prepoznavanja boja.
Ako ste primijetili da imate problema s raspoznavanjem boja, a prije ste mogli normalno vidjeti cijeli spektar boja, svakako morate posjetiti liječnika. Iznenadni ili postepeni gubitak sposobnosti prepoznavanja boja može biti indikator mnogih drugih zdravstvenih problema, poput mrene na oku.
Testom za otkrivanje i kvalifikaciju daltonizma možete utvrditi kakvu vrstu poremećaja prepoznavanja boja imate.
Isprobajte naš test za daltonizam:
3. Što uzrokuje daltonizam?
Daltonizam nastupa kada stanice osjetljive na svjetlost u mrežnici ne mogu pravilno reagirati na varijacije valnih duljina svjetlosti koje nam omogućuju da vidimo cijeli niz boja.
Fotoreceptori u mrežnici se nazivaju štapići i čunjići. Štapići su uvijek brojniji (u ljudskoj mrežnici se nalazi oko 100 milijuna štapića) i osjetljiviji su na svjetlost od čunjića, ali nemaju mogućnost prepoznavanja boja.
Foto: Shutterstock
U ljudskoj mrežnici se nalazi 6-7 milijuna čunjića koji su odgovorni za naše viđenje boja. Ti su fotoreceptori koncentrirani u središnjem dijelu mrežnice koji se zove makula. U središtu makule nalazi se fovea, točka (promjera 0,3 mm) s najvećom koncentracijom čunjića u mrežnici i koja je odgovorna za naše jasno prepoznavanje boja.
Genetski naslijeđeni oblici daltonizma se često vežu uz manjak određenih tipova čunjića ili potpuni izostanak tih čunjića, piše AllAboutVision.
Osim genetskih predispozicija, uzroci poremećaja prepoznavanja boja mogu biti:
- Očna mrena. Zamućenje prirodnih očnih leća koje uzrokuje očna mrena (katarakta) može pogoršati viđenje boja i učiniti da se boje čine blijedima. Na sreću, operacija katarakte može obnoviti jasan vid boja tako da se prirodne zamućene leće zamijene sa umjetnim intraokularnim lećama.
- Parkinsonova bolest. Pošto je Parkinsonova bolest neurološki poremećaj, živčane stanice osjetljive na svjetlost u mrežnici, gdje se odvija proces vida, mogu biti oštećene ili ne mogu funkcionirati na pravilan način.
- Tiagabin za epilepsiju. Za antiepileptik poznat kao tiagabin se pokazalo da smanjuje sposobnost prepoznavanja boja kod oko 41% osoba koje uzimaju taj lijek, ali bez dugoročnih posljedica.
- Leberova nasljedna optička neuropatija. Prevladava kod muškaraca. Može se pojaviti i kod osoba koje nemaju nikakve druge simptome osim određenog stupnja poremećaja prepoznavanja boja. Nemogućnost prepoznavanja crvene i zelene boje je glavni simptom spomenute neuropatije.
Daltonizam se može pojaviti i kada proces starenja ošteti stanice mrežnice. Ozljeda ili oštećivanje dijela mozga koji je zadužen za proces vida također može uzrokovati poremećaje prepoznavanja boja.
Foto: Shutterstock
4. Daltonizam: nasljeđivanje i genetika
Daltonizam je nasljedna anomalija oka i najčešće je prisutan od rođenja. Prenosi se s roditelja na djecu kao i druga nasljedna svojstva koja određuju tjelesne osobine pojedinca.
Zdrave osobe razlikuju oko 2000 boja, a daltonisti znatno manje. U muškaraca je poremećaj 16 puta učestaliji nego u žena što se objašnjava spolnim načinom nasljeđivanja.
Žene posjeduju XX genotip, a muškarci XY. Za poremećaj je odgovoran gen u kromosomu X, koji je prisutan u oba spola. Da bi žena postala daltonist morala bi primiti kromosom X odgovoran za daltonizam od oba roditelja, što je rijetkost. Zbog toga muškarci znatno češće obolijevaju, a žene su najčešće samo nositelji gena, bez prisutnih simptoma.
Foto: Shutterstock
5. Liječenje daltonizma
Trenutno ne postoji lijek za daltonizam, postoje samo pomagala. Ali postoji nekoliko opcija koje bi vam mogle pomoći da se bolje snađete u svijetu boja.
Većina ljudi se prilagodi poremećaju prepoznavanja boja bez prevelikih muka. Ipak, postoje neke profesije poput grafičkog dizajna i zanimanja u kojima morate raditi sa električnim žicama u boji, gdje je vrlo važno da dobro raspoznajete boje.
Ako postanete svjesni svog poremećaja prepoznavanja boja u ranijoj dobi, moći ćete odabrati jednu od karijera koja toliko ne ovisi o sposobnosti prepoznavanja cijelog spektra boja.
Rana dijagnoza poremećaja prepoznavanja boja također može spriječiti probleme sa učenjem tijekom školskih godina, osobito zato što se većina radnih materijala temelji na prepoznavanju boja. Ukoliko vaše dijete ima poremećaj prepoznavanja boja, svakako o tome razgovarajte sa učiteljem/icom svog djeteta kako bi mu se prilagodio nastavni program i način prezentacije gradiva.
Postoje načini na koji si možete pomoći u svakodnevnom životu sa daltonizmom. Možete si npr. posložiti i označiti odjeću oznakom koje je boje kako biste izbjegli neusklađenost boja odjevnih predmeta (zamolite pomoć prijatelja ili članova obitelji). Drugi savjet je da zapamtite određene stvari po njihovom redoslijedu. Primjer je semafor gdje se crveno svjetlo nalazi na vrhu a zeleno na dnu semafora.
Zamolite svog optometrista ili oftalmologa za dodatne savjete ukoliko imate problema s raspoznavanjem boja ili ako ste primijetili da vam dijete ima slične poteškoće.
Foto: Shutterstock
6. Naočale za daltonizam
Postoje posebne leće koje navodno poboljšavaju percepciju boja. Radi se o filterima koji su dostupni u obliku kontaktnih leća ili naočala.
Jedan od nama poznatih primjera su Enchroma naočale za daltoniste, patent kompanije iz Californije, USA. Obojane leće koje se ugrađuju u Enchroma naočale sadrže patentiranu tehnologiju za filtriranje svjetosti. Iz Enchroma kompanije tvrde da njihove naočale omogućuju osobama s uobičajenim oblicima daltonizma prepoznavanje širokog spektra boja. Iako navedene naočale za daltoniste neće izliječiti poremećaj raspoznavanja boja, one navodno omogućuju raspoznavanje većeg spektra boja za vrijeme nošenja.
Koliko Enchroma naočale zaista funkcioniraju ne možemo tvrditi, jer se nismo susreli s primjerom u praksi, a u Hrvatskoj ne postoji distributer. Postoje brojna YouTube videa koja prenose oduševljene reakcije daltonista kada prvi put isprobaju naočale, iako to ne mora biti vjerodostojan dokaz.
POGLEDAJTE VIDEO:
Na Enchroma službenoj stranici dostupan je web shop s besplatnom poštarinom za cijeli svijet. Cijene se kreću od 300 do 600 američkih dolara, što bi bilo od 2000 do 4000 kn, a dostupne su čak i u varijanti s dioptrijama. Na vama je da sami procijenite da li se radi o vjerodostojnom proizvodu.
Doc.dr. Dean Šarić, spec oftalmolog odgovara na vaša pitanja:
- Da li preporučate EnChroma naočale za daltoniste?
- Problem s raspoznavanjem boja i karijera policajca?
- Neraspoznavanje brojki u testovima za boje
Članak objavljen 14/10/2011, posljednja izmjena 27/08/2020.
Ocjena
