Infarkt oka – simptomi, uzroci, dijagnoza i liječenje
Infarkt oka može uzrokovati iznenadni gubitak perifernog vida, iskrivljeni vid i slijepe pjege u vidnom polju. Iako navedeni simptomi mogu biti zastrašujući, hitna medicinska pomoć može spriječiti ili ograničiti gubitak vida.
Infarkt oka – simptomi
Većina ljudi primjećuje gubitak vida u jednom oku pri buđenju ujutro, bez osjećaja boli. Neki ljudi uočavaju tamno područje ili sjenu u vidu koja utječe na gornju ili donju polovicu vidnog polja. Moguć je gubitak kontrastnog vida, te je povećana osjetljivost na svjetlo. Može doći do gubitka perifernog vida ili centralnog vida.
Arteritis divovskih stanica ili gigantocelularni arteritis
Opasan oblik očnog moždanog udara poznat kao arteritički AION uzrokovan je stanjem poznatim kao arteritis divovskih stanica. Ovo stanje uzrokuje upalu srednjih i velikih arterija očnog živca, kao i onih u vlasištu. Iako je uzrok arteritisa divovskih stanica nepoznat, obično se manifestira mnoštvom simptoma prije samog gubitka vida, uključujući:
- bolove ili peckanje vlasišta,
- bolove u sljepoočnicama,
- bolove kod žvakanja,
- bolove u mišićima i bolove u gornjem dijelu noge ili ruke,
- bolove u vratu,
- groznicu,
- umor,
- opći umor,
- gubitak apetita,
- neobjašnjiva težina.
Ključni simptom infakta oka povezanog s arteritisom divovskih stanica je bezbolna zamućenost ili gubitak vida koji traje nekoliko minuta ili sati prije nego što on postane trajan. Ako se ne dijagnosticira i ne liječi odmah, gubitak vida može biti potpun i nepovratan.
Uzroci infarkta oka
Očni moždani udar je uzrokovan slabom cirkulacijom krvnih žila koje opskrbljuju prednji dio vidnog živca. Vidni živac povezuje mozak s okom i nosi milijune živčanih vlakana i krvnih žila.
Iako se infarkt oka može dogoditi zbog potpunog začepljenja krvne žile koja opskrbljuje vidni živac, ipak je češće uzrokovan nedostatkom pritiska ili perfuzijom tkiva. Krvni tlak se može promijeniti u odnosu na očni tlak i smanjuje se normalan protok krvi. Ako hranjive tvari i kisik ne dolaze do vidnog živca, nastaje oštećenje, što rezultira gubitkom vida.
Infarkt oka je češći kod ljudi srednje dobi i starijih osoba. Zapravo, manje od 10 posto osoba oboljelih od anteriorne ishemijske optičke neuropatije i arteritisa divovskih stanica su mlađe od 45 godina.
Kardiovaskularne bolesti povećavaju rizik od razvoja bolesti. Kod nekih pacijenata s kardiovaskularnim bolestima, krvni tlak značajno pada tijekom spavanja. Nizak krvni tlak smanjuje cirkulaciju kroz arterije, povećavajući vjerojatnost infarkta oka, tako da smanjivanje rizika od kardiovaskularnih bolesti može pomoći smanjiti rizik od očnog moždanog udara.
Određeni oblici glave očnog živca također mogu povećati rizik od infarkta oka. Živčana vlakna koja putuju do mozga i do optičkog živca moraju ući u oko kroz otvor nazvan optički foramen. Ako je taj otvor manji od prosjeka, živčana vlakna mogu postati nagomilana. Kada dođe do toga, povećava se rizik od razvoja okluzije.
Dijagnoza
Ako vaš liječnik sumnja na infarkt oka, pregledati će vašu povijest bolesti i pitati za kardiovaskularne bolesti i stanja kao što su dijabetes, povišeni krvni tlak ili visoki kolesterol. Uz oftalmološku dijagnostiku nužno je izmjeriti i krvni tlak.
Kako bi se potvrdila dijagnoza oftalmolog će napraviti test vidne oštrine, vidno polje i pregled vidnog živca. Vaše normalno oko će se usporediti s pogođenim okom kako bi se otkrile promjene.
Liječnik će vas najvjerojatnije pitati da li ste iskusili simptome kao što su groznica, glavobolja, osjetljivost vlasišta, bol u čeljusti, gubitak težine, gubitak apetita i umor, stoga budite spremni za raspravu o navedenim simptomima.
Liječenje
Pokazalo se da kortikosteroidi pozitivno utječu na povećanje vidne oštrine u nekim slučajevima infarkta oka, ako je liječenje započeo dovoljno rano. Zbog toga je važno posjetiti liječnika što prije ako primijetite nagle promjene u vidu.
Kortikosteroidi smanjuju curenje krvnih žila i poboljšavaju oticanje i cirkulaciju. Korikosteroidi se koriste jer je infarkt oka najčešće uzrokovan smanjenim protokom krvi i upalom, a rjeđe stvarnom blokadom krvne žile. Neki liječnici također mogu propisati lijekove za snižavanje očnog tlaka, u nadi da će poboljšati dotok krvi u vidni živac.
Drugi dio liječenja je usmjeren na kontroliranje kardiovaskularnih čimbenika rizika, tako da infarkt ne pogodi i drugo oko, s obzirom da postoji 30 posto šanse za njegovom pojavom u periodu od tri godine.
Kada posjetiti liječnika?
Ako doživite iznenadni gubitak vida bilo koje vrste, odmah posjetite svog liječnika ili idite na hitnu pomoć. Hitno liječenje – koje se provodi u roku od nekoliko sati, a ne nekoliko dana – bitno je za sprečavanje gubitka vida.
Pročitajte sljedeće:
Gubitak vida – glavni uzroci, simptomi i mogućnosti liječenja
Tekst objavljen 31/01/2019, posljednja izmjena 03/03/2022.
