Mogu li problemi s očima uzrokovati glavobolje?

Ako patite od čestih glavobolja zapitajte se kada ste zadnji put bili na očnom pregledu? Rutinski pregled vida može otkriti razne probleme koji mogu uzrokovati glavobolje. U nastavku saznajte najčešće uzroke glavobolja koji su povezani s očima i vidom.
16 Shares

U nekim slučajevima predugo gledanje u računalo ili rad pod jarkim ili prigušenim svijetlom može biti krivac. Namještanje svijetla u radnom prostoru ili uzimanje pauze svakih sat vremena može popraviti taj problem, ali često je problem ozbiljniji.

Postoje razna očna stanja koja mogu rezultirati glavoboljama ako se ne korigiraju. Najčešći uzroci su:

  • Astigmatizam, u kojem rožnica nije pravilno oblikovana i zahtijeva škiljenje kako bi fokusirali svoj vid.
  • Dalekovidnost ili hipermetropija, stanje koje zahtjeva dodatan napor prilikom fokusiranja na bliske udaljenosti.
  • Staračka dalekovidnost ili prezbiopija, stanje u kojem leća postaje tvrđa i nesavitljiva radi starosne dobi, s čime se otežava fokusiranje.

Što je astigmatizam i kako se korigira?

Astigmatizam je česta pogreška oka koja uzrokuje zamućen vid i nejasnu sliku. Najčešće je uzrokovan nepravilno zakrivljenom rožnicom koja ne lomi zrake svjetla podjednako u svim meridijanima. Također može biti uzrokovan nepravilno zakrivljenom intraokularnom lećom, ali to je rjeđi oblik astigmatizma.

Astigmatizam se najčešće pojavljuje u kombinaciji s drugim refrakcijskim pogreškama oka (kratkovidnost i dalekovidnost), te je prisutan kod većine ljudi u blažem obliku. Važno je naglasiti da se astigmatizam ne liječi, već se korigira. Osobe s astigmatizmom imaju nekoliko mogućnosti za korekciju vida. One uključuju dioptrijske naočale, kontaktne leće ili lasersku korekciju vida.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Blink umjetne suze

Čak i minimalne vrijednosti astigmatizma kod nekih osoba mogu izazvati glavobolje ukoliko nisu korigirane, zbog toga je u slučaju čestih glavobolja važno provjeriti da li je astigmatizam prisutan.

Najčešći simptomi astigmatizma uz glavobolje su:

  • mutan ili iskrivljen vid na svim udaljenostima,
  • osjetljivost na svjetlo ili fotofobija,
  • pretjerano škiljenje,
  • naprezanje očiju.

Što je dalekovidnost i kako se korigira?

Dalekovidnost ili hipermetropija je refrakcijska pogreška oka koja se korigira s plus dioptrijom. Uzroci ove pogreške mogu biti u prekratkoj osi oka (osna hipermetropija), ili u preblagoj zakrivljenosti rožnice (lomna hipermetropija).

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ultra dnevne lece

Kontinuirani napor da se zaoštri vid uzrokuje glavobolju i umor u očima. Ove poteškoće se najčešće javljaju nakon posla i navečer. Zamagljen vid se najčešće pojavljuje pri pogledu na manje udaljenosti i pri dužem čitanju.

Postoji nekoliko mogućnosti korekcije dalekovidnosti: dioptrijske naočale, kontaktne leće ili laserska korekcija vida.

Najčešći simptomi dalekovidnosti uz glavobolje su:

  • naprezanje očiju,
  • zamor očiju,
  • mutan vid na blizu, ponekad i na daleko (ovisi o visini plus dioptrije),
  • problemi s čitanjem,
  • problemi s fokusiranjem.

Što je prezbiopija i kako se korigira?

Prezbiopija ili staračka dalekovidnost nastaje zbog toga što oko nakon određene dobi izgubi mogućnost zaoštravanja na bliske predmete.

Kako starimo, prirodna očna leća gubi svoju elastičnost, te se smanjuje njena mogućnost mijenjanja oblika i fokusiranja predmeta na različitim udaljenostima. Čest simptom je glavobolja pri radu na blizinu. Prezbiopija je povezana sa starenjem i u određenoj dobi naočale postaju neizbježne.

Prezbiopija se može korigirati s dioptrijskim naočalama (jednojakosnim ili progresivnim), s kontaktnim lećama (monovision metodom ili s progresivnim lećama), te laserskom korekcijom vida.

Najčešći simptomi prezbiopije uz glavobolje su:

  • zamor očiju,
  • mutan vid na blizu,
  • problemi s čitanjem,
  • problemi s fokusiranjem.
Glavobolja i vid
Foto: Shutterstock

Može li glavobolja biti uzrokovana očnim bolestima?

Odgovor je da. Glavobolje također mogu biti uzrokovane nečim ozbiljnijim, kao što je glaukom ili mrena.

Kod prisutnosti glaukoma očni tlak raste zbog nemogućnosti urednog otjecanja tekućine iz oka. S vremenom, to može oštetiti očni živac. Glaukom otvorenog kuta, koji sporije napreduje, ne mora imati nikakve simptome, ali glaukom zatvorenog kuta koji uzrokuje ubrzano povećanje očnog tlaka, može uzrokovati bolno zamućenje vida i jake glavobolje. Više o glaukomu saznajte u članku: Glaukom, povišeni očni tlak

Mrena ili katarakta može uzrokovati glavobolje kada zamućenje očne leće postane značajno. Kako vaš vid postaje sve više ograničen tako oko jače radi, jer pokušava vidjeti bolje. Konstanti napor u oku i naprezanje može prouzrokovati glavobolje. Više o mreni saznajte u članku: Kako prepoznati očnu mrenu?

Što napraviti u slučaju čestih glavobolja?

Ako imate česte glavobolje i ako već dvije godine niste obavili očni pregled, dobra je ideja posjetiti svojeg optometrista ili oftalmologa. Ako već nosite dioptrijske naočale, možda vam samo treba nova dioptrija. Ali ako je nešto drugo posrijedi, problem se može identificirati i mogu se poduzeti adekvatni koraci kako bi jasnije vidjeli i živjeli bez glavobolja.

Ukoliko niste imali smetnji s vidom tijekom mladosti, prvi kompletan oftalmološki pregled vida trebate obaviti oko 40. godine života. Osim vidne oštrine i određivanja dioptrije, pregled treba uključivati kontrolu očnog tlaka i detaljnu kontrolu očne pozadine. Samim pregledom očne pozadine mogu se otkriti razne očne bolesti, ali čak i stanja poput dijabetesa i povišenog krvnog tlaka. Pregled treba ponavljati svake dvije godine ili češće po preporuci oftalmologa.

Ukoliko netko u obitelji boluje ili je bolovao od glaukoma ili drugih očnih bolesti, trebali biste obaviti pregled i ranije, neovisno o tome koliko dobro vidite.

Pročitajte sljedeće:

Bolovi u očima ili iza očiju – kada posjetiti liječnika?

Tekst objavljen 20/09/2018, posljednja izmjena 12/12/2023.

16 Shares
Oglas
Autor

Optometrija.net

Autori sadržaja na portalu Optometrija.net su isključivo stručne osobe – oftalmolozi, optometristi i optičari. Medicinski sadržaj je informativnog karaktera, te nije zamjena za savjet liječnika.

Komentiraj

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

pet × jedan =

Back to top button