Anatomija oka, dijelovi oka – definicija i funkcija

Anatomija oka, odnosno poznavanje struktura očne jabučice može biti važan faktor u razumijevanju bolesti i stanja koja mogu utjecati na oko. Donosimo vam opis najvažnijih dijelova oka i njihove uloge u postizanju vida.
0 Shares

Ljudsko oko je nazivano najsloženijim organom u našem tijelu. Nevjerojatno je da nešto tako malo može imati toliko radnih dijelova. Ali kada uzmete u obzir koliko je težak zadatak pružanja vida, možda to ipak i nije takvo čudo.

Kako ljudsko oko funkcionira

Oko je često uspoređivano s fotoaparatom. Svjetlo ulazi kroz rožnicu, prozirni dio očne jabučice koji se može usporediti sa staklom na otvoru fotoaparata.

Količina svjetla koje ulazi u oko je kontrolirana zjenicom, otvorom koji se otvara i zatvara poput zatvarača na fotoaparatu. I oko i fotoaparat imaju leću koja fokusira dolazeće svjetlo.

Svjetlost se fokusira na mrežnici, niz fotoosjetljivih stanica koje prekrivaju unutrašnju stranu očne jabučice. Mrežnica djeluje kao film fotoaparata, reagirajući na dolazeće svjetlo i šaljući svjetlosne podražaje putem vidnog živca u mozak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Blink umjetne suze

Anatomija oka – struktura očne jabučice

Očna jabučica se sastoji od triju očnih ovojnica i unutarnjeg sadržaja.

Ovojnice oka su sljedeće:

  • Vanjska vezivna ovojnica oka se sastoji od prozirne rožnice i neprozirne bjeloočnice.
  • Srednja vaskularna očna ovojnica sastoji se od šarenice, zrakastog ili cilijarnog tijela i žilnice.
  • Unutarnja živčana očna ovojnica sastoji se od mrežnice ili retine, koja se dijeli na vidni dio i slijepi dio.

Unutarnja očna ovojnica je izrasla iz mozga, te je njegov sastavni dio koji služi za percepciju svjetla. Srednja očna ovojnica služi za ishranu oka i za akomodaciju, a vanjska očna ovojnica daje čvrstoću i oblik očnoj jabučici, dok je rožnica prozirna i služi refrakciji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Biotrue kontaktne leće akcija

Sadržaj očne jabučice je sobna vodica, intraokularna leća i staklovina. To su prozirni mediji koji zajedno s rožnicom služe fiziološkoj optici i omogućuju, uz promjene širine zjenice, da se na očnoj pozadini u području osjetnih stanica mrežnice stvara jasna slika vanjskog svijeta.

Anatomija oka – dijelovi oka

U nastavku smo obrazložili osnovne dijelove oka i njihovu funkciju u postizanju vida.

Rožnica – Cornea

Rožnica je prozirna struktura vanjske očne ovojnice smještena u prednjem dijelu oka. Čini glavni refrakcijski sustav oka, na kojem se prelama svjetlo pri ulasku u oko. Prednja i stražnja strana rožnice nisu jednako zakrivljene, već je prednja strana manje konveksna (ispupčena) nego što je stražnja strana konkavna (udubljena). Stoga je rožnica zapravo optička leća optičke jakosti cca 43 dioptrije. S vanjske strane graniči sa zrakom, a stražnju stranu oplakuje očna vodica, humor aquosus, koja ispunjava prednju očnu sobicu. Detaljnije o rožnici oka saznajte ovdje.

dijelovi oka
Foto: Shutterstock

Bjeloočnica – sclera

Bjeloočnica se obično poznaje kao “bijeli dio oka”. To je tvrda, neprozirna očna ovojnica koja služi kao zaštitni ogrtač unutrašnjim strukturama oka. Prekriva 5/6 očne jabučice, te se na nju povezuje 6 očnih mišića koji omogućavaju kretanje oka. Živčana vlakna u bjeloočnici su u vrlo ograničenom broju, stoga je relativno malo osjetljiva.

Bjeloočnica se nalazi pod napetošću intraokularnog tlaka, te oblikuje optičku formu očne jabučice.

Obično je plavkasto-bijele boje zbog refleksije svjetla na fibrilama bjeloočnice. Plavkasta boja je jače izražena ako je bjeloočnica tanja, jer tada kroz nju prosijava pigment žilnice. U starosti je bijelo-žućkaste boje. Detaljnije o bjeloočnici saznajte ovdje.

Šarenica – iris

Šarenica je obojeni dio oka koji okružuje zjenicu. To je ravna struktura i svaka šarenica je jedinstvena u svojoj boji, uzorku i strukturi. Vaše dvije šarenice vas mogu identificirati kao što to mogu otisci prstiju. Boja šarenice se tokom prvih godina života mijenja, a do promjena može doći čak do desete godine života. Boja ovisi o količini pigmenta kojeg šarenica sadržava. Detaljnije o šarenici oka saznajte ovdje.

Zjenica – pupila

Zjenica je okrugli otvor u centru šarenice. Zjenica se doima crnom, jer se kroz otvor vidi vrlo pigmentirani unutrašnji sloj mrežnice. Veličina zjenice određuje količinu svjetla koje ulazi u oko, a regulirana je dvama mišićima, sfinkterom koji sužava otvor i dilatatorom koji otvor širi. Zjenični otvor povezuje prednju i stražnju očnu sobicu, te kroz njega cirkulira očna vodica. Detaljnije o zjenici oka saznajte ovdje.

Leća (očna) – lens cristallina

Očna leća je prozirna, bikonveksna struktura (obje površine su izbočene prema van), smještena iza šarenice. Prozirna je i nema krvnih žila, kao ni rožnica. Debljina leće se mijenja ovisno o akomodaciji. Akomodacija je sposobnost oka vidjeti oštro predmete koji se nalaze na raznim udaljenostima ispred oka, ovisno o promjenama dioptrijske jakosti očne leće.

Leća se sastoji od ovojnice leće (capsula lentis) i sadržaja leće (supstantia lentis), koju tvori epitel leće i lećne niti (fibrae lentis). Sadrži oko 65% vode i 35% bjelančevina. Transparentnost leće je zavisna od količine vode u leći.

Starenjem leće smanjuje se količina vode u leći, u jezgri se događaju sklerotične promjene i razvija se prezbiopija.

Žilnica – Choroidea

Žilnica zauzima najveći dio srednje očne ovojnice, između mrežnice i bjeloočnice. Sadržava pigment i zbog toga je tamna što je jako bitno, jer unutrašnjost oka drži tamnom. Tamna unutrašnjost oka sprječava refleksiju svjetlosnih zraka. Glavna funkcija žilnice je ishrana oka, te sadrži brojne krvne žile i živce.

Mrežnica – retina

Mrežnica je funkcionalno najvažniji dio oka, te se može usporediti s filmom u fotoaparatu. Uloga mrežnice je primati svjetlosne podražaje, koje mijenja kompliciranim kemijskim procesom u električne impulse vođene dalje prema mozgu.

Na stražnjem dijelu oka postoji centralno područje mrežnice, u kojem se ne vide krvne žile. To je žuta pjega ili macula lutea retinae. Na žutoj pjegi razlikujemo makularni obrub, na kojem postoji ovalni rubni makularni refleks, i centralnu jamicu fovea centralis, koja je odgovorna za najprecizniji centralni vid. Detaljnije o mrežnici oka saznajte ovdje.

Vidni živac – nervus opticus

Aksoni ganglijskih stanica, skupljaju se na jednom mjestu na mrežnici, izlaze iz nje, prolaze kroz bjeloočnicu, dobivaju ovojnicu i nastavljaju se kao vidni živac preko očne duplje do mozga. Mjesto skupljanja vidnih aksona zove se slijepa pjega ili papila, jer na tom mjestu nema vidnih receptorskih stanica čunjića i štapića. Iz oka vidni živac izlazi kroz bjeloočnicu, a kroz njega tu prolaze arterija i vena centralis retinae.

Pročitajte sljedeće:

Važne očne bolesti – saznajte koje su i kako ih spriječiti!

Članak objavljen 08/11/2010, posljednja izmjena 08/02/2022.

0 Shares
Oglas

Optometrija.net

Autori sadržaja na portalu Optometrija.net su isključivo stručne osobe – oftalmolozi, optometristi i optičari. Medicinski sadržaj je informativnog karaktera, te nije zamjena za savjet liječnika.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

petnaest − četrnaest =

Back to top button