Vidni živac – anatomija, funkcija i oštećenja
Glavna uloga vidnog živca je prijenos svih vizualnih informacija iz područja mrežnice do mozga putem električnih impulsa.
Anatomija
Vidni živac se sastoji uglavnom od aksona (živčanih vlakana), stanica ganglija mrežnice.
Vidni živac možemo podijeliti na 4 glavna dijela;
- intraokularni (dio optičkog diska),
- intraorbitalni (proteže se od stražnjeg dijela očne jabučice do optičkog kanala),
- intrakanalikularni (dio unutar optičkog kanala),
- intrakranijalni (optička chiazma).
Optički disk ili glava živca je točka gdje aksoni iz stanica mrežnice ganglija napuštaju oko. Riječ je o bijeloj kružnoj strukturi u stražnjem dijelu oka. Na ovom području ne postoje fotoreceptori. Kao rezultat toga, ljudi imaju prirodnu slijepu točku.
Kako vidni živci izlaze iz očiju spajaju se u optičkoj hijazmi. Na optičkoj hijazmi se djelomično križaju živčana vlakna iz polovice mrežnice, te prelaze na suprotnu stranu mozga.
Hijazma nije samo točka sjedinjenja dvaju optičkih živaca, već i točka u kojoj su optička vlakna dvaju živaca djelomično prekrižena. Riječ je o cerebralnoj strukturi koja je iznimno važna za obradu vizualnih informacija.
Iako je vidni živac dio oka, smatra se dijelom središnjeg živčanog sustava.
Funkcija
Vidni živac je zaslužan za primanje svih vrsta vizualnih informacija. Omogućuje nam percepciju svjetline, percepciju boja i kontrasta.
Vidni živac je također odgovoran za pupilarni refleks (refleks svjetlosti) i refleks akomodacije. Riječ je o refleksima neurološke prirode.
Pupilarni refleks nam omogućuje da se zjenice oba oka sužavaju kada svjetlost dopre do očiju. Refleks akomodacije omogućuje oku da se prilagodi u izoštravanju slike na blizinu, ispupčenjem očne leće.
Očna stanja povezana s oštećenjem vidnog živca
Vrlo je bitno poznavati dijelove i put vidnog živca, kako bi se ciljano tretiralo oštećenje.
Oštećenje duž puta vidnog živca uzrokuje specifične obrasce gubitka vida. Navesti ćemo tri vrste gubitka vida uzrokovane poremećajima vidnog živca:
- Oštećeno je jedno oko ili jedan očni živac – gubitak vida događa se na zahvaćenoj strani.
- Oštećena je optička hijazma (prostor iza očiju gdje se križaju očni živci oba oka) – dolazi do gubitka perifernog vida oba oka.
- Ukoliko su vizualni putevi od hijazme do vizualnog korteksa (dio mozga koji prihvaća vizualne informacije) oštećeni, jedna strana vidnog polja kod oba oka se gubi. Npr. oštećenje na desnoj strani mozga uzrokuje gubitak lijevog vidnog polja kod oba oka.
Postoje različita stanja ili bolesti koje mogu utjecati na optički živac, uključujući:
- glaukom,
- kolobom optičkog živca,
- idiopatsku intrakranijalnu hipertenziju,
- neuromijelitis optica,
- atrofiju optičkog živca,
- optički neuritis,
- adenom hipofize,
- toksičnu ambliopiju (prehrambena ambliopija),
- vaskularne bolesti,
- aneurizme.
Najčešća stanja koja utječu na vid
U nastavku smo naveli najčešća stanja koja utječu na očni živac i posljedično na vid.
Glaukom -“tihi ubojica vida”
Glaukom se odnosi na skupinu bolesti koje mogu uzrokovati oštećenje vidnog živca. Optička živčana vlakna dio su mrežnice, a omogućuju nam vid. Ovaj sloj živčanih vlakana može se oštetiti ukoliko očni tlak (intraokularni tlak) postane previsok.
Tijekom vremena, visoki tlak uzrokuje odumiranje živčanih vlakana, što rezultira pogoršanjem vida, posljedično rezultat je tunelski vid. Ukoliko se glaukom ne liječi najčešće dolazi do gubitka vida ili do potpune sljepoće.
Više o ovoj temi saznajte u članku: Glaukom, povišeni očni tlak – uzroci, simptomi i liječenje
Optički neuritis
Optički neuritis je upala optičkog živca. Do pojave upale dolazi naglo i često utječe samo na jedno oko, na dio živaca prije optičke hijazme.
Optički neuritis može biti uzrokovan različitim izvorima kao što su; multipla skleroza, zaušnjaci, ospice, izloženost kemikalijama ili teška upala sinusa.
Više o ovoj temi saznajte u članku: Optički neuritis – upala vidnog živca
Adenom hipofize
Hipofiza se nalazi ispod optičke hijazme. Ukoliko hipofiza naraste velika, može pritisnuti optičku hijazmu uzrokujući nedostatke u oba vidna polja, jer se živčana vlakna križaju upravo na hijazmi.
Ovisno o stanju, simptomi poremećaja optičkog živca mogu uključivati:
- zamagljen vid,
- bol u oku, ponekad pojačana prilikom pokreta očiju,
- crvenilo očiju,
- blještavilo,
- aureole oko svjetla,
- ne raspoznavanje boja,
- mučninu i povraćanje,
- jaku glavobolja,
- gubitak vida,
- gubitak vidnog polja.
Vezani članak:
