Bjeloočnica – anatomija, funkcija, promjene i bolesti

Bjeloočnica je tvrdi, neproziran vanjski sloj oka koji pruža čvrstu zaštitu unutrašnjim strukturama i održava oblik oka. Postoje određeni zdravstveni problemi koji se manifestiraju promjenom boje bjeloočnica ili direktno utječu na njih. U nastavku saznajte anatomiju i funkciju bjeloočnica, te koje ih bolesti pogađaju.
0 Shares

Sadržaj:

  1. Anatomija
  2. Funkcija
  3. Promjene
  4. Bolesti

Bjeloočnica ili sklera je bijeli dio oka koji okružuje rožnicu. Zapravo, bjeloočnica tvori više od 80% površine očne jabučice, protežući se od rožnice sve do optičkog živca koji izlazi iz stražnjeg dijela oka. Nama je vidljiv samo mali dio prednje bjeloočnice.

1. Bjeloočnica: anatomija

Bjeloočnica je gusto vezivno tkivo očne jabučice koje tvori bijeli dio oka. Sastoji od vlakana kolagena koji su raspoređeni u nepravilne i isprepletene snopove. Raspon debljine je od 0.3 do 1.0 milimetar. Spojena je sa slojem rožnice koji se naziva stroma, a spoj između bjeloočnice i prozirne rožnice naziva se limbus.

Bjeloočnica je metabolički relativno neaktivna i ima samo ograničenu opskrbu krvlju. Neke krvne žile prolaze kroz skleru u druga tkiva, ali sama sklera se smatra avaskularnom (ne sadrži krvne žile).

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Blink umjetne suze

Dio ishrane bjeloočnice dolazi iz krvnih žila episklere. Episklera je tanki sloj vezivnog tkiva koji leži između bjeloočnice i prozirne spojnice koja prekriva bjeloočnicu i episkleru. Kroz spojnicu su vidljive veće episkleralne krvne žile. Ostatak ishrane dolazi iz žilnice, koja je vaskularni sloj očne jabučice, a nalazi se između bjeloočnice i mrežnice.

Bjeloočnica doživljava nekoliko promjena tijekom razvoja i napredovanja miopije, koje su isprva suptilne, ali mogu ustupiti mjesto znatnijim promjenama praćenim stanjivanjem i slabljenjem bjeloočnice. To može dovesti do patoloških komplikacija poput makulopatije, retinoshize i ablacije retine. Najveći rizik od ovih stanja imaju visoko kratkovidne osobe, piše portal ScienceDirect.

2. Koja je funkcija bjeloočnice?

Bjeloočnica, vanjski sloj oka, obavlja mnogo ključnih funkcija. Zajedno s intraokularnim pritiskom održava oblik očne jabučice, a oblik oka se ne mijenja prilikom pokreta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ultra dnevne lece

Čvrsta, vlaknasta struktura bjeloočnice također štiti oko od ozbiljnih oštećenja – poput razderotina ili puknuća – uzrokovanih vanjskom traumom.

Bjeloočnica također pruža čvrsto uporište za 6 očnih mišića koji omogućavaju i kontroliraju kretanje oka.

bjeloočnica promjene
Foto: Molly Champion / Pexels

3. Bjeloočnica – promjene

Bjeloočnica treba biti bijele boje, ali kod određenih zdravstvenih stanja može doći do promjena. U nastavku saznajte na što upućuje određena boja bjeloočnica;

Žute bjeloočnice (žute oči)

Ovo stanje karakterizira žutilo bjeloočnica. Povezano je s hepatitisom i drugim bolestima jetre.

žute oči, bjeloočnica promjene
Foto: Shutterstock

Povećana razina bilirubina u serumu u krvi obično je povezana s žutim bjeloočnicama. Ukoliko primjetite da su vam oči žute, trebali biste napraviti krvne pretrage kako bi se utvrdilo da li postoje problemi s jetrom.

Više o ovoj temi pročitajte u članku: Žute oči – koja zdravstvena stanja uzrokuju žute bjeloočnice?

Plave bjeloočnice

Ovo stanje karakterizira plavkasta nijansa bjeloočnica. Uzrokovano je prirođenom tanjom bjeloočnicom ili stanjivanjem bjeloočnice zbog bolesti. Stanjena bjeloočnica omogućuje vidljivost žilnice koja se nalazi ispod, te oči dobivaju plavu nijansu.

Prirođene i nasljedne bolesti povezane s plavom bjeloočnicom uključuju osteogenesis imperfecta i Marfanov sindrom.

Osteogenesis imperfecta je nasljedni poremećaj kolagena koji uzrokuje difuznu abnormalnu krhkost kostiju. Osim plavih bjeloočnica, poremećaj karakterizira senzorni gubitak sluha, hipermobilnost zglobova i dentinogenesis imperfecta (poremećaj razvoja zubi), prenosi, prenosi MSD priručnik.

Možda vas zanima...Nevus na bjeloočnici, da li je to opasno?Pitanja i Odgovori

Marfanov sindrom je rijetka nasljedna bolest vezivnog tkiva koja dovodi do abnormalnosti očiju, kostiju, srca i krvnih žila. Ljudi koji imaju taj sindrom su viši od prosječne visine svojih vršnjaka ili obitelji, s razmakom ruku većim od vlastite visine. Više o ovom sindromu pročitajte ovdje.

Stečene bolesti poput anemije (nedostatak željeza) također se mogu povezati s plavim bjeloočnicama.

bjeloočnica
Foto: Dominika Gregušová / Pexels

4. Bolesti bjeloočnice

Infekcije koje pogađaju bjeloočnicu su episkleritis i skleritis.

Episkleritis

Radi se o upali episklere koja leži iznad sklera i ispod spojnice. Episkleritis je relativno česta upala oka koja ne uzrokuje trajna oštećenja očiju. Izgledom podsjeća na konjuktivitis, ali kod episkleritisa nije prisutan iscjedak iz oka.

Uzrok episkleritisa u većini slučajeva nije poznat, ali određeni postotak oboljenja je povezan sa sistemskim poremećajima – poput:

  • reumatoidnog artritisa,
  • ulceroznog kolitisa,
  • lupusa,
  • rozaceje,
  • gihta,
  • i drugih.

Određene infekcije očiju također mogu biti povezane s episkleritisom.

Često je crvenilo očiju jedini simptom. No možda ćete također primijetiti:

Episkleritis obično ne boli. Dakle ako osjećate bol u oku, možda imate nešto drugo.

Upala obično prolazi u roku od dva do tri tjedna. Ako je prisutna nelagoda u oku, liječnik može preporučiti oralne lijekove protiv bolova i umjetne suze.

Skleritis

Skleritis je ozbiljna upala bjeloočnice, koja obično uzrokuje bol i crvenilo oka. Do 50% slučajeva skeritisa je povezano sa sistemskom bolesti, poput reumatoidnog artritisa.

Upala se obično postupno razvija, a većina oboljelih tijekom nekoliko dana osjeti jaku, prodornu bol u očima. Bol se pogoršava prilikom pokreta očiju.

Ostali simptomi uključuju:

  • pretjerano suzenje oka,
  • smanjenu vidnu oštrinu,
  • zamagljen vid,
  • osjetljivost na svjetlost,
  • crvenilo.

Bol se može proširiti po cijelom licu, posebno na strani pogođenog oka.

Skleritis može uzrokovati trajno oštećenje oka i gubitak vida. Česte komplikacije uključuju keratitis, uveitis, mrenu i glaukom.

Liječenje obično uključuje oralne nesteroidne protuupalne lijekove i kortikosteroide. Skleritis može ostati aktivan nekoliko mjeseci ili čak godina prije nego što ode u dugoročnu remisiju.

Pročitajte sljedeće:

Anatomija oka, dijelovi oka – definicija i funkcija

Tekst objavljen 04/11/2019, posljednja izmjena 04/04/2024.

0 Shares
Oglas
Autor

Optometrija.net

Autori sadržaja na portalu Optometrija.net su isključivo stručne osobe – oftalmolozi, optometristi i optičari. Medicinski sadržaj je informativnog karaktera, te nije zamjena za savjet liječnika.

Komentiraj

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

20 + osamnaest =

Back to top button