Žuta pjega – kako se liječi degeneracija žute pjege?

Postoje različite vrste degeneracije žute pjege, odnosno makularne degeneracije, i ovisno o vrsti i težini, gubitak vida može biti minimalan ili pak izazvati sljepilo.

Ova bolest pogađa žutu pjegu – makulu, središnji dio mrežnice koji nam omogućuje da vidimo oštro i detaljno. Žuta pjega je ujedno najznačajniji i najosjetljiviji dio mrežnice.

U dobi od 65 godina života žuta pjega se počinje degenerirati, te bolest zahvaća jednu od četiri osobe.

Simptomi makularne degeneracije:

• bezbolan gubitak vida
• osjetljivost na svjetlo (fotofobija)
• otežana prilagodba iz tame u svjetlo
• iskrivljene slike

Degeneracija žute pjege – liječenje

Postoje dvije vrste degeneracije žute pjege, suha i vlažna. Degeneracija suhe forme je češća, te se ne može liječiti već se tretira vitaminima koji usporavaju progresiju bolesti. Dolazi do oslabljene funkcije žute pjege i centralnog vida. Bolest najčešće napada jedno oko, no može biti zahvaćeno i drugo.

Naveli smo dnevnu dozu vitamina, koji usporavaju napredovanje bolesti suhe forme:

• Vitamin C (550 mg)
• Vitamin E (400mg – sintetički)
• Lutein (10 mg)
• Cink (80 mg)
• Bakar (2 mg)

Vlažni oblik makularne degeneracije je ozbiljniji, te najčešće dolazi do gubitka centralnog vida. Dolazi do stvaranja abnormalnih krvnih žila ispod mrežnice, te do njihova pucanja i naposljetku krvarenja. Simptom koji upućuje na ozbiljnost i hitnu liječničku pomoć su ravne linije koje nam se u vidom polju čine iskrivljene.

>> Online test za makularnu degeneraciju: Amslerov test

Vlažna forma degeneracije žute pjege liječi se Anti-VEGF lijekovima. Anti-VEGF terapija pomaže smanjiti broj abnormalnih krvnih žila mrežnice. Također usporava curenje iz krvnih žila, a u nekim slučajevima dolazi i do poboljšanja vida. Lijek se aplicira uz pomoć injekcije, koja se po potrebi ponavlja nekoliko puta u razmaku od par mjeseci.

Najčešće korišteni ANTI-VEGF lijekovi su:

Ranibizumab (Lucentis) – je odobren od strane američke agencije FDA i smatra se jednim od najučinkovitijih lijekova za obnovu vida i za zaustavljanje rasta novih krvnih žilica.

Bevacizumab (Avastin) – zaustavlja rast novonastalih krvnih žilica. Njegova prednost pred Lucentisem i Macugenom je što je jeftiniji.

Pegaptanib (Macugen) – prvi anti-VEGF lijek odobren od strane američke agencije FDA. Pokazalo se da je učinkovit u 70% slučajeva. Najčešće se koristi kod ostalih bolesti mrežnice, primjerice za liječenje edema makule.

U rjeđim slučajevima vlažna forma makularne degeneracije tretira se fotodinamičkom terapijom ili laserskom fotokoagulacijom.

Fotodinamička terapija je hladni laserski tretman koji se još uvijek koristi za liječenje bolesnika s vlažnom formom degeneracije žute pjege, iako mnogo rjeđe sada kada su dostupni anti VEGF lijekovi. Zahvat se može koristiti u kombinaciji npr. s Lucentisom kako bi dobili što učinkovitije rezultate liječenja.

Laserska fotokoagulacija – zastarjela metoda “vrućim laserom”. Riječ je o laserskom tretmanu koji zatvara abnormalne krvne žile i zaustavlja njihovo curenje i rast. Budući da je riječ o toplinskom laseru, loša strana je što oštećuje okolno tkivo i utječe na gubitak vida. Budući da noviji tretmani ne oštećuju mrežnicu fotokoagulacija laserom je zamijenjena novim, više navedenim tretmanima.

>> Možda će vas također zanimati: Što je senilna makularna degeneracija?