Mrežnica ili retina – anatomija, funkcija i povezane bolesti

Mrežnica ili retina je funkcionalno najvažniji dio oka, te se može usporediti s filmom u fotoaparatu. Uloga mrežnice je primati svjetlosne podražaje, koje mijenja kompliciranim kemijskim procesom u električne impulse vođene dalje prema mozgu. Saznajte anatomiju, funkciju, povezane bolesti i metode praćenja zdravstvenog stanja mrežnice.

Foto: Shutterstock

Za ispunjenje svoje funkcije, mrežnica sadrži slojeve od kojih svaki ima definiranu ulogu.

• Fotoreceptorske stanice. Riječ je o živčanim stanicama, koje omogućuju oku da percipira svjetlost i boje.
• Štapići i čunjići. Štapići i čunjići su vidne receptorske stanice koje primaju svjetlosne podražaje. Dalje su to bipolarne i ganglijske stanice, od čijih aksona nastaje vidni živac, koji vodi signale prema mozgu. Štapići su više osjetljivi na svjetlost, te omogućuju vid u slabim svjetlosnim uvjetima. Čunjići omogućuju vidjeti boje.
• Žuta pjega (makula lutea). Žuta pjega ili makula nalazi se u središnjem dijelu mrežnice i odgovorna je za oštrinu centralnog vida, te u nju pada fokus slike promatranog predmeta. Periferni dio makule je važan za prostorni vid.
• Fovea. Riječ je o manjem udubljenju u centru makule. Fovea ili fovea centralis je mjesto najoštrijeg vida.
• Periferna mrežnica. Periferna mrežnica je tkivo koje se proteže izvan makule. Živci u perifernoj mrežnici obrađuju periferni vid.

Funkcija

Svjetlost ulazi u oko kroz rožnicu, zjenicu i očnu leću, te se slika projicira na mrežnici. Živci mrežnice obrađuju nadolazeće svjetlo i povezane slike, a zatim prenose svoje signale do optičkog živaca. Optički živac prenosi te signale u mozak, gdje se stvara percepcija slike promatranog predmeta.

Očna stanja povezana s oštećenjem mrežnice

Unatoč činjenici da je mrežnica donekle zaštićena unutar oka, na mrežnicu može utjecati širok raspon stanja. Niže ćemo navesti najčešća stanja koja utječu na vid i mrežnicu.

Senilna makularna degeneracija

Radi se o jednoj od najčešćih bolesti mrežnice. Senilna makularna degeneracija uzrokuje progresivni gubitak središnjeg vida. Postoji vlažna i suha forma makularne degeneracije.

Suha forma je češća, te uzrokuje propadanje pigmentnog sloja mrežnice. Do vlažne forme makularne degeneracije dolazi prilikom abnormalnog rasta krvnih žila u mrežnici. Dolazi do istjecanja tekućine, te se stvaraju ožiljci na makuli. Više o ovoj temi saznajte u članku: Senilna makularna degeneracija

Retinoblastom

Retinoblastom je maligni tumor koji se javlja kod djece, a rezultat je nasljedne mutacije gena koji uzrokuje prebrzo razmnožavanje stanica mrežnice.

Retinoblastom je izlječiv, ovisno o tome da li se karcinom proširio van očne jabučice. Više o ovoj temi saznajte u članku: Retinoblastom – tumor oka kod djece

Ablacija mrežnice

Riječ je o stanju kod kojeg se tkivo mrežnice odvaja od stražnjeg dijela očne jabučice. Do pojave ablacije mrežnice najčešće dolazi zbog traume (npr. udarac u glavu), ili zbog curenja staklovine ispod mrežnice. Također, postoji mogućnost pojave ablacije ukoliko ožiljak na mrežnici povlači tkivo od površine.

Podloga za ablaciju retine je najčešće visoka kratkovidnost, dijabetes, operacija očne mrene, tumori, te razne očne bolesti. Više o ovoj temi saznajte u članku: Ablacija retine ili mrežnice – simptomi, uzroci i liječenje

Dijabetička retinopatija

Stanje kod kojeg dolazi do pogoršanja tkiva mrežnice, točnije do oštećenja krvnih žila, zbog prekomjerne razine glukoze (šećera) u krvi. Ukoliko se ne liječi, dijabetička retinopatija može dovesti do sljepoće. Više o ovoj temi saznajte u članku: Dijabetička retinopatija – uzroci, simptomi i liječenje

Edem makule

Riječ je o oticanju makule, uslijed nakupljanja tekućine u tkivu mrežnice. Ovakvo oticanje uzrokuje iskrivljenje slike promatranog predmeta. Više o ovoj temi saznajte u članku: Edem makule oka – uzroci, simptomi i liječenje

Retinitis pigmentosa (RP)

Smatra se rijetkom i nasljednom bolešću, a pogađa otprilike jednu na 4000 osoba. Uzrokuje mutacije u jednom od 50 gena odgovornih za stvaranje proteina, koji omogućuje rad fotoreceptorskih stanica mrežnice.

Prvi simptomi retinits pigmentose obično se javljaju u djetinjstvu, dolazi do izražene osjetljivosti na svjetlo i slabijeg vida. Većina osoba s RP-om se susreće s progresivnim gubitkom vida, koji dovodi do sljepoće. Više o ovoj temi saznajte u članku: Što je to retinitis pigmentosa?

Dijagnosticiranje oštećenja mrežnice

Oftalmolozi koriste brojne testove kako bi indirektno ili direktno pregledali mrežnicu.

• Amslerova mreža. Riječ je o mreži (rešetki) paralelnih i okomitih linija. Ukoliko pacijent određene linije vidi valovito, to bi mogao biti znak makularne degeneracije. Ovaj test možete obaviti i online: Amslerov test
• Fluoresceinska angiografija. Riječ je o testu koji koristi boju ubrizganu u venu kako bi osvijetlili krvne žile mrežnice. Nakon ubrizgavanja boje, posebna kamera fotografira strukture mrežnice.
• OCT – optička koherentna tomografija. Riječ je o neinvazivnom slikovnom prikazu mrežnice. Slikovno prikazuje detaljni presjek tkiva.
• Retinoskop. Instrument koji uz pomoć posebnog osvjetljenja oftalmolozima omogućuje jednostavan i brz pregled unutarnjih struktura oka.

Mrežnica je i jedini vidljivi dio središnjeg živčanog sustava, te se pregledom očne pozadine mogu dijagnosticirati mnoge druge bolesti.

Vezani članak:

Anatomija oka, dijelovi oka

Tekst objavljen 08/11/2010, posljednja izmjena 22/07/2021.

- Oglasi -