Senilna makularna degeneracija je bolest oka povezana sa starenjem koja postupno uništava centralni vid. Centralna vidna oštrina nam je potrebna za precizan vid i svakodnevno obavljanje zadataka poput čitanja i vožnje.
Foto: Shutterstock
Ova bolest zahvaća žutu pjegu (makulu), najrazvijeniji dio mrežnice, odnosno mjesto najjasnijeg vida. Mrežnica pretvara svjetlosni signal tj. sliku koju gledamo u električne impulse, a zatim provodi te impulse do središnjeg živčanog sustava.
Senilna makularna degeneracija ne uzrokuje bol. U nekim slučajevima, bolest se razvija vrlo sporo tako da oboljeli niti ne primijete razliku u svojem vidu. Kod drugih se bolest razvija puno brže, te može uzrokovati gubitak vida na oba oka. Pojavljuje se u dva oblika: suhom i vlažnom.
Što je suha makularna degeneracija?
Suha makularna degeneracija uzrokuje sporo propadanje pigmentnih stanica mrežnice. Posljedice su narušena funkcija žute pjege, a s time i oštrina centralnog vida. Često se prvo pojavljuje u samo jednom oku, a kasnije mogu biti zahvaćena oba oka. Liječnici ne mogu predvidjeti hoće li će se bolest proširiti i na drugo oko. Uzrok ove bolesti je još uvijek nepoznat.
Što je vlažna makularna degeneracija?
Vlažna makularna degeneracija se pojavljuje kada se iza mrežnice počnu stvarati abnormalne krvne žilice i rasti ispod žute pjege (makule). Te novostvorene krvne žilice su vrlo osjetljive i često pucaju zbog čega dolazi do krvarenja i istjecanja tekućine. Krv i tekućine tada podižu makulu što uzrokuje njeno oštećenje.
Vlažna makularna degeneracija je poznata i kao uznapredovala makularna degeneracija koja može rezultirati vrlo brzim gubitkom centralnog vida. Nema razne stadije kao suha makularna degeneracija.
Jedan od prvih simptoma vlažnog oblika makularne degeneracije je da vam se ravne crte čine zakrivljenima. Ako zapazite takvu ili sličnu promjenu vašeg vida, odmah se obratite vašem oftalmologu, zbog detaljnog pregleda očiju.
Koji je oblik makularne degeneracije učestaliji – suhi ili vlažni?
Suha makularna degeneracija je učestaliji oblik ove bolesti. Više od 85% svih osoba s naprednim i srednjim stadijem makularne degeneracije pate od suhog oblika ove bolesti.
Međutim, ako uzmemo u obzir samo napredni stadij makularne degeneracije, onda možemo reći da oko dvije trećine pacijenata imaju vlažni oblik senilne makularne degeneracije. Pošto razvoj naprednog stadija makularne degeneracije najčešće dovodi do gubitka vida, vlažni oblik uzrokuje značajno veći broj slučajeva gubitka vida nego suhi oblik.
Može li se suhi oblik pretvoriti u vlažni oblik makularne degeneracije?
Da. Svi pacijenti koji imaju vlažni oblik makularne degeracije su prvo imali suhi oblik te bolesti.
Ipak, suhi oblik može uznapredovati i izazvati gubitak vida bez prethodnog pretvaranja u vlažni oblik, ali isto tako se može iznenadno pretvoriti u vlažni oblik, čak i u početnom stadiju bolesti. Nemoguće je unaprijed znati hoće li se suhi oblik makularne degeneracije pretvoriti u vlažni oblik.
Kod suhog oblika makularne degeneracije postoje početni i srednji stadij. Da li vlažni oblik ima takve stadije?
Ne. Vlažni oblik je napredni stadij ove bolesti koji nazivamo uznapredovalom makularnom degeneracijom.
Foto: Shutterstock
Može li uznapredovala makularna degeneracija biti i vlažnog i suhog oblika?
Da. I vlažni oblik i napredni stadij suhog oblika se smatraju uznapredovalom makularnom degeneracijom. U oba slučaja može doći do gubitka vida. Osobama sa uznapredovalom makularnom degeneracijom u jednom oku prijeti nastanak bolesti i u drugom oku.
Koji su simptomi?
Niti suhi, kao ni vlažni oblik makularne degeneracije ne uzrokuje bol.
Simptomi suhog oblika makularne degeneracije: najčešći početni simptom je zamućen vid. Manji broj stanica u makuli rezultira slabijim raspoznavanjem pojedinosti i stvari ispred sebe poput lica ili riječi u knjizi. Jače svjetlo može pomoći pri zamućenom vidu. Ukoliko propadne veliki broj fotoosjetljivih stanica u makuli, moguće je da oboljeli vide malu – ali rastuću – crnu mrlju u središtu vidnog polja.
Simptomi vlažnog oblika makularne degeneracije: klasični početni simptom je da se ravne crte čine zakrivljenima. To se događa kada nakupljene tekućine iz raspucalih krvnih žilica počnu podizati makulu narušavajući vid. Mala crna mrlja može biti simptom i kod vlažnog oblika makularne degeneracije. Uzrokuje gubitak centralne vidne oštrine.
Kome prijeti makularna degeneracija?
Najveći nositelj rizika je dob. Iako se može pojaviti u srednjoj dobi, istraživanja su pokazala da su osobe iznad 60 godina starosti najpodložnije makularnoj degeneraciji. Rezultati jednog istraživanja su dokazali da osobe srednje životne dobi imaju vjerojatnost oboljenja od 2%, dok ta vjerojatnost raste na 30% kod osoba starijih od 75 godina.
Ostali faktori rizika su:
- Pušenje. Pušenje može povećati rizik od pojave makularne degeneracije.
- Pretilost. Istraživanja su dokazala povezanost između pretilosti i razvoja početnog i srednjeg stadija makularne degeneracije do uznapredovalog stadija.
- Genetsko nasljeđe. Osobe čiji članovi obitelji boluju od senilne makularne degeneracije imaju veći rizik od pojave te bolesti.
- Spol. Žene imaju veću vjerojatnost od pojave makularne degeneracije nego muškarci.
Što mogu učiniti da spriječim pojavu makularne degeneracije?
Vaš životni stil ima važnu ulogu u smanjivanju rizika od pojave makularne degeneracije.
Evo nekoliko savjeta:
- Jedite zeleno lisnato povrće i ribu.
- Nemojte pušiti.
- Održavajte normalni krvni tlak.
- Pripazite na težinu.
- Vježbajte.
Možda će vas također zanimati: Žuta pjega – kako se liječi degeneracija žute pjege?
