Rožnica – oblik, građa, svojstva, funkcija i najčešće bolesti

Rožnica ili cornea je prozirna struktura vanjske očne ovojnice smještena u prednjem dijelu oka. Čini glavni refrakcijski sustav oka, na kojem se prelama svjetlo pri ulasku u oko. U nastavku saznajte sve o rožnici oka.

Foto: Shutterstock

Sadržaj:

1. Oblik
2. Građa
3. Svojstva
4. Funkcija
5. Bolesti i infekcije

1. Rožnica: oblik

Prednja i stražnja strana rožnice nisu jednako zakrivljene, već je prednja strana manje konveksna (ispupčena) nego što je stražnja strana konkavna (udubljena). Stoga je rožnica zapravo optička leća optičke jakosti cca 43 dioptrije.

S vanjske strane graniči s zrakom, a stražnju stranu oplakuje očna vodica, humor aquosus, koja ispunjava prednju očnu sobicu.

Ima oblik horizontalno smještene elipse, horizontalno mjeri 11.5 – 12 mm, vertikalno 11 mm. Ukoliko je horizontalni promjer manji od 10 mm, govorimo o maloj rožnici (mikrocornea), ukoliko je veći od 13 mm, tada govorimo o velikoj rožnici (megalocornea).

Polumjer zakrivljenosti rožnice iznosi prosječno 7.5 mm, dok polumjer zakrivljenosti bjeloočnice iznosi 12.5 mm. Zbog toga je rožnica ispupčena, kao izbočeno staklo na satu. Na rubovima je rožnica debela 1 mm, a u centru je nešto tanja – oko 0.6 -0.7 mm.

Dovoljna debljina rožnice važan je preduvjet za lasersko skidanje dioptrije.

2. Rožnica: građa

Sastoji se od 5 slojeva:

1. Epitelni sloj
2. Bowmanova membrana
3. Stroma rožnice
4. Descemetova membrana
5. Endotelni sloj

Epitel

Epitel štiti rožnicu od infekcije. Svako oštećenje epitela rožnice (erozija rožnice), dovodi do jakih bolova i infekcije tkiva rožnice, odakle se može razviti upalni infiltrirati i ulcus ili čir rožnice. Epitel rožnice ima sposobnost brze regeneracije, te čak i velike ogrebotine zacjeljuju za 1 do 3 dana.

Bowmanova membrana

Bowmanova bazalna membrana nalazi se ispod epitela i sastavljena je od gustih homogenih kolagenih fibrila. Čvrsto je srasla sa stromom rožnice i svojom napetošću daje vanjski konveksni oblik rožnice. U slučaju povrede ove membrane, ona se ne regenerira, a površina rožnice nije više glatka i pravilno konveksno zaobljena. Tada dolazi do iregularnog astigmatizma, tj. nepravilno zakrivljene rožnice s raznolikim radijusom zakrivljenosti, što negativno utječe na vid, naročito u optičkoj zoni.

Stroma

Stroma rožnice sastoji se od vrlo finih, potpuno prozirnih kolagenih fibrila. Svaki upalni proces i ozljeda vezivne strome rožnice dovodi do poremećaja indeksa loma svjetlosti rožnice, i više ili manje trajnog zamućenja rožnice.

Descemetova membrana

Descemetova membrana je bazalna hitinozna membrana endotela rožnice, te je vrlo otporna i elastična. Građena je od gustih lamela, te daje konkavni optički oblik stražnjoj plohi rožnice. Pri upali rožnice ova membrana tvori radijalne i cirkularne nabore s različitim indeksom loma svjetlosti, što negativno utječe na vid. U slučaju oštećenja ili ozljede, ova membrana pokazuje regeneratornu sposobnost.

Endotel

Endotel pokriva stražnju plohu rožnice i prednju sobicu, te se sastoji iz jednog sloja plošastih stanica. Ako dođe do oštećenja endotela, rožnica se na tom mjestu zamuti, jer dolazi do upijanja vodice prednje sobice u rožnicu. Hipotoničke otopine proizvode buloznu degeneraciju epitela, a hipertoničke otopine smanjuju buloznu degeneraciju epitela rožnice.

Foto: Shutterstock

3. Rožnice: svojstva

Rožnica je veoma čvrsta i elastična optički prozirna vezivna ovojnica. Vezivne niti rožnice su potpuno prozirne, jer imaju isti index loma svjetlosti kao i tkivna tekućina između njih. Rožnica obično sadrži oko 80% vode.

Rožnica je toliko bogata živcima da je najosjetljivije tkivo u tijelu. Normalno ne sadržava krvne žile, jer mora biti prozirna za prolazak svjetla. Rožnica se hrani iz rubne mreže krvnih žila u bjeloočnici i episkleri oko limbusa rožnice. Središnji dio rožnice dobiva kisik iz zraka, pa kontaktne leće moraju biti propustne za zrak kako bi se mogle nositi na oku dulje vrijeme.

Rožnica je vrlo osjetljiva na bol, pa čak i najnježniji dodir, što pomaže u zaštiti oka. Dodir rožnice uzrokuje nevoljni refleks zatvaranja očnih vjeđa.

Rožnica nema ni limfnih puteva. Zbog toga su patološki procesi u sredini rožnice lošije prognoze od onih uz rub rožnice, jer su uvjeti prehrane i obrane u centru rožnice lošiji nego na periferiji. Stoga, u slučaju upale, krvne žile urastaju u rožnicu, kako bi je bolje prehranili i obranili. Uslijed tog procesa, krvne žile prvo optički zamute rožnicu, a kasnije resorpcijom razbistre.

4. Rožnica: funkcija

Rožnica čini dio refrakcijskog sustava oka koji omogućava vid. Osigurava oko 65 do 75 posto dioptrijske jakosti oka. Ostatak dioptrijske snage fokusiranja osigurava očna leća, smještena neposredno iza zjenice oka.

Refracijske greške oka često su posljedica ne-optimalne zakrivljenosti ili oblika rožnice.

Rožnica može biti različito zakrivljena u različitim meridijanima. Ta pogreška se naziva astigmatizam i uzrokuje iskrivljenu sliku na mrežnici.

Foto: Shutterstock

5. Najčešća oboljenja rožnice

Degenerativna bolest pri kojoj se rožnica stanjuje i postaje izbočena se naziva keratokonus.

Rožnicu također pogađaju razne distrofije, od kojih je najčešća Fuchsova distrofija.

Najčešće infekcije rožnice su keratitis i ulkus, a najozbiljnija je herpes simplex keratitis. Više o bolestima i infekcijama rožnice saznajte u članku: Rožnica oka – najčešće promjene, infekcije i bolesti rožnice

Vezani članak:

Anatomija oka, dijelovi oka

Tekst objavljen 08/11/2010, posljednja izmjena 27/05/2021.

- Oglasi -