Kako spriječiti naprezanje očiju?

Astenopija je uobičajeno stanje koje nastaje kada se oči umore od intenzivnog fokusiranja. Dugotrajno gledanje u ekran računala ili naprezanje očiju prilikom čitanja pri slabom osvjetljenju najčešći su uzroci astenopije.

U većini slučajeva astenopija nije ozbiljno stanje i nestaje spontano jednom kada odmorite oči.

Simptomi se obično pojavljuju nakon dužeg korištenja računala, dužeg čitanja, boravka u zamračenoj prostoriji ili tijekom aktivnosti koje uključuju dugotrajne vizualne zadatke.

Zbog čega dolazi do naprezanja očiju?

Najčešći uzrok naprezanja očiju je “sindrom rada za računalom“, što je uzrokovano dužim korištenjem računala. Ostali uzroci uključuju:

• vanjske čimbenike,
• nedovoljno treptanje,
• boravak u lošijim svjetlosnim uvjetima.

Naprezanje očiju može biti znak prisutnosti refrakcijskih grešaka oka (kratkovidnosti, dalekovidnosti, astigmatizma) ili pak neravnoteže očnih mišića.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naprezanje očiju – simptomi

Naprezanje može dovesti do ostalih problema, kao što su:

• suhe oči,
• fotofobija (osjetljivost na svjetlo),
• bol u oku,
• glavobolja,
• snižena koncentracija,
• razdražljivost,
• nedostatak koncentracije,
• peckanje,
• suzne oči.

Na koji način mogu spriječiti naprezanje očiju?

Prvi korak u sprječavanju naprezanja očiju je provjera dioptrije. Ovo vrijedi za osobe koje do sada nisu imale dioptriju i koje smatraju da dobro vide. Također vrijedi i za postojeće nosioce naočala ili kontaktnih leća, kod kojih je možda došlo do promjene dioptrije. Ukoliko je očnim pregledom utvrđeno da problem nije povezan s dioptrijom, moguće je napraviti nekoliko koraka u svrhu smanjenja naprezanja očiju.

1. Redovite pauze. Ukoliko radite duže na računalu, uzimanje pauze od 5 minuta svakih sat vremena može znatno smanjiti osjećaj pritiska u očima. Jednostavno zatvorite oči na par minuta i time si olakšajte nastavak rada na računalu.
2. Vježbe opuštanja. Redovite vježbe opuštanja koje uključuju gledanje kroz prozor u daljinu također mogu biti od pomoći. Isprobajte pravilo 20-20-20: svakih 20 minuta napraviti pauzu u trajanju od 20 sekundi, pogledati u daljinu, dalje od pola metra (20 inča). Na taj način opušta se akomodacija, koja je u grču zbog fiksiranja stalno u istu točku.
3. Svjesno treptanje. Treptanje osvježava i obnavlja suzni film. Dok smo fokusirani na ekran računala broj treptaja je znatno smanjen, zbog toga je potrebno treptati svjesno. Ukoliko imate problema sa suhim očima, možete koristiti umjetne suze. Također možete i povremeno blago dlanom kružnim pokretima izmasirati zatvorene oči – time se istiskuju masti iz žlijezda u vjeđama, što smanjuje isparavanje suza i suzenje oka.
4. Poboljšanje kvalitete zraka u prostoru. Suh zrak u prostoru može znatno utjecati na pogoršanje simptoma suhog oka. Ako koristite klima uređaj, obavezno ga usmjerite tako da vam ne puše direktno u lice. U slučaju centralnog grijanja, preporučljivo je koristiti ovlaživač zraka.
5. Prilagodba osvjetljenja. Dovoljna količina svjetla tijekom obavljanja određenih zadataka, poput čitanja ili šivanja, može pomoći smanjiti napor i umor očiju. Pri obavljanju bilo koje vrste detaljnog rada postavite izvor svjetla iza sebe, tako da se svjetlost usmjeri na vaš zadatak. Ključno je imati dovoljno osvjetljenja bez da vam svijetli izravno u oči.

Medicinski tretmani za astenopiju

Liječenje astenopije ponekada je potrebno kada su simptomi jaki ili uzrokovani drugim problemima s vidom. Posjetite oftalmologa ili optometrista ako osjetite bilo kakav problem s vidom ili ako se umor u očima nastavi i nakon smanjena satnice za računalom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Medicinski tretman za astenopiju i povezane simptome ovisi o uzroku i može uključivati:

• dioptrijske naočale,
• kontaktne leće,
• refraktivnu kirurgiju,
• umjetne suze.

Prevencija astenopije

Najbolji način za spriječiti naprezanje i umor očiju je ograničiti aktivnosti zbog kojih astenopija nastaje. To je moguće napraviti redovnim pauzama kada se bavite poslovima koji zahtijevaju intenzivno fokusiranje, poput čitanja sitnog fonta ili gledanja u ekran računala. Ograničite količinu vremena koje provodite na računalu ili digitalnom uređaju, ako je moguće.

Redoviti pregledi vida također su važni za dijagnosticiranje i liječenje bilo kakvih promjena u vidnoj oštrini ili drugih očnih stanja. Kompletan oftalmološki pregled posebno se preporučuje u dobi od 40 godina, jer je tada veća vjerojatnost pojave ranih znakova očnih bolesti ili promjena u vidnoj oštrini. Pregled je naravno potrebno obaviti i prije ako osjetite bilo kakve poteškoće s vidom.

Osobe koje imaju povećan rizik za razvoj očnih bolesti zbog dijabetesa, visokog krvnog tlaka ili obiteljske anamneze, također trebaju ranije posjetiti oftalmologa.

Pročitajte sljedeće:

Vježbe za oči, kada i u kojim slučajevima pomažu?

Tekst objavljen 13/11/2015, posljednja izmjena 17/10/2024.

Oglas