Nistagmus je poremećaj kod kojeg oči rade ponavljajuće nekontrolirane pokrete što često rezultira smanjenjem vida. Ovakvi nesvjesni pokreti se mogu odvijati sa strane na stranu, gore i dolje ili u kružnom smjeru.
Foto: Shutterstock
Kao posljedica nistagmusa, oči su u nemogućnosti mirno zadržati pogled na predmetu kojeg se promatra. Nistagmus može biti popraćen i klimanjem, te neobičnim položajima glave.
Ovaj poremećaj može biti naslijeđen i pojaviti se rano u djetinjstvu ili se razviti kasnije u životu nakon nezgode ili bolesti. Općenito govoreći, nistagmus kod djece je simptom nekog drugog očnog poremećaja ili zdravstvenog problema. Međutim, točan uzrok ove bolesti je često nepoznat.
Osobe s dijagnosticiranim nistagmusom mogu osjetiti smanjenu oštrinu vida kao i probleme sa percepcijom dubine koji uvelike utječu na ravnotežu i koordinaciju. Umor i stres mogu dodatno pogoršati nistagmus.
Iako je neizlječiv, većina ljudi s nistagmusom može smanjiti pokrete očiju i poboljšati vid namještanjem glave i gledanjem u jednu stranu. Ovo je tzv. “nulta točka” gdje je nistagmus najmanje primjetljiv. Da bi uspjeli u ovome, pojedinci moraju pronaći specifičan položaj glave kako bi najbolje iskoristili vid.
Oblici nistagmusa su:
- Kongenitalni nistagmus – najčešće se razvija u dobi od 2 do 3 mjeseca. Oči se miču u horizontalnom smjeru. Često se povezuje sa drugim poremećajima poput alibinizma, nedostatka šarenice, nerazvijenih očnih živaca te kongenitalne katarakte.
- Spasmus nutans – iako se razvija u dobi od 6 mjeseci do 3 godine života, spontano prestaje između 2 do 8 godine. Djeca s ovim tipom nistagmusa često glavu naginju i klimaju, a oči im se miču u svim smjerovima. Ovaj oblik nistagmusa ne zahtjeva nikakvo liječenje.
- Stečeni nistagmus – javlja se kasnije u djetinjstvu ili odrasloj dobi. Uzrok je najčešće nepoznat, ali može se razviti kao posljedica središnjeg živčanog sistema i metaboličkih poremećaja ili toksičnosti alkohola i droga.
Nistagmus dalje razlikujemo prema načinu pokreta koje oči čine:
- Pendularni nistagmus – brzina pokreta očiju je podjednaka u oba smjera
- Trzajni nistagmus – oči se polako miču u jednom smjeru, a nakon toga brzo trzaju u drugi smjer.
Foto: Shutterstock
Nistagmus – uzroci
Nistagmus nastaje nestabilnošću ili pogoršanjem sustava zaduženoga za kontroliranje pokreta očiju. Ukoliko je dijagnosticiran u djetinjstvu, uzrok može biti neki poremećaj dijelova koji se nalaze između oka i mozga. Djeca najčešće nemaju nekih drugih očnih ili zdravstvenih problema. Stečeni nistagmus, koji se javlja kasnije u životu, može biti simptom nekog drugog ozbiljnijeg stanja poput moždanog udara, multiple skleroze ili udarca u glavu.
Drugi uzročnici nistagmusa uključuju:
- Manjak kontrole pokreta oka, u ranoj dobi
- Albinizam
- Vrlo visoka refrakcijska pogreška, npr. kratkovidnost ili astigmatizam
- Kongenitalnu kataraktu
- Upalu unutarnjeg uha
- Lijekovi poput antiepileptika
- Bolesti središnjeg živčanog sustava
Nistagmus – liječenje
Nistagmus je neizlječiv. Iako naočale i leće ne izlječuju nistagmus, pomažu kod otklanjanja drugih problema s vidom poput kratkovidnosti, dalekovidnosti ili astigmatizma.
Neki oblici nistagmusa se mogu poboljšati kroz djetinjstvo. Također poboljšanje vida je moguće sa prizmama i posebnim naočalama, upotrebom knjiga sa velikom grafikom, uređajima za povećanje, te jačim osvjetljenjem.
Operacija kojom se mijenja pozicija mišića koji pokreću oči se rijetko obavlja. Iako ne izlječuje nistagmus, pomaže u smanjivanju okretanja glave kod nekontroliranih pokreta očiju.
Liječenje drugih očnih ili zdravstvenih problema može poboljšati ili usporiti razvoj nistagmusa.
