Ptoza (spuštena vjeđa) – uzroci, rizični čimbenici i liječenje
Ptoza je medicinski izraz za spuštanje gornje očne vjeđe. Spuštanje gornje vjeđe može utjecati na smanjenje vidnog polja kada kapak djelomično ili u potpunosti prekriva zjenicu oka. Ptoza pogađa i djecu i odrasle, ali najčešće se javlja zbog starenja. U nastavku saznajte uzroke, rizične čimbenike i metode liječenja.

Foto: Shutterstock
Sadržaj:
Da li vaše oči izgledaju uspavano kada se pogledate u ogledalo? Možda vam gornji kapak malo popušta? To bi mogla biti ptoza, što je stručan naziv za spušteni kapak.
1. Što je ptoza?
Ptoza je poremećaj kod kojeg je gornji kapak netipično nizak. Ptozu možemo podijeliti na kongenitalnu i stečenu. Kongenitalna ptoza je prisutna pri rođenju i obično je uzrokovana slabim razvojem mišića očnih kapaka, koji se nazivaju levatori. Stečena proza je najčešći tip, a obično nastaje jer mišići koji podižu očne kapke slabe, stanjuju se ili dolazi do istezanja.
Postoje različiti stupnjevi ptoze, od one koju je teško primijetiti, do potpuno spuštenog kapka koji prekriva zjenicu i fizički onemogućuje vid. Ukoliko se ne liječi, ptoza može dovesti do drugih stanja, poput ambliopije ili astigmatizma.
Ukoliko sumnjate da imate ptozu, usporedite nedavnu fotografiju svog lica s onom od prije 5 ili 10 godina i vjerojatno ćete primijetiti ako postoji razlika u položaju kapaka.
Kod prisutnosti ptoze pacijenti imaju poteškoće s otvaranjem očnog kapka, te najčešće podižu obrve kontrakcijama čeonog mišića kako bi bolje vidjeli. U težim slučajevima, moraju dizati kapke prstima kako bi uopće vidjeli.
2. Što uzrokuje ptozu?
Postoje mnogi uzroci ptoze, uključujući dob povezanu sa slabljenjem očnih mišića, prirođene slabosti, traume, ili ponekad neurološke probleme.
Ptoza često nastaje zbog oslabljene funkcije mišića podizača gornje vjeđe (m. levator palpebrae superior i m.tarsalis superior – Mullerov mišić) koji uzrokuju spuštanje ili potpuni pad očne vjeđe.
Također, se može pojaviti kao komplikacija rutinske laserske operacije vida ili operacije katarakte, zbog istezanja očnih mišića ili tetiva.
3. Ptoza kod djece
Djeca mogu biti rođena sa spuštenom očnom vjeđom, koja je nastala uslijed hipoplazije mišića – podizača gornje vjeđe ili okulomotornog živca koji inervira ovaj mišić. Često su zahvaćena oba oka.
Najočitiji simptom ptoze je spušteni očni kapak. Drugi simptom je kada rubovi gornjih kapaka nisu poravnati jedan s drugim. Djeca s ptozom često naginju glavu unatrag, podižu bradu ili podižu obrve kako bi vidjeli bolje. Nepravilan položaj glave s vremenom može uzrokovati probleme s vratom.
Djeca s ptozom mogu imati poteškoće u razvoju vida, te može doći do razvoja ambliopije (lijenog oka) ili pak do zakašnjelog razvoja vizualne sposobnosti.
Dijete rođeno s kongenitalnom ptozom može imati i druge probleme s očima. To uključuje probleme s pokretima očiju, bolest očnih mišića, tumore (na kapku ili drugdje) i druge probleme.
4. Rizični čimbenici za nastanak ptoze
Postoji cijeli niz čimbenika koji mogu povećati rizik nastanka ptoze. Oni uključuju:
- starenje,
- moždani udar,
- obiteljsku anamnezu,
- očnu kirurgiju, npr. operaciju katarakte,
- paralizu živčanih vlakana očnih vjeđa,
- dijabetes,
- hornerov sindrom,
- traumu glave ili očne vjeđe,
- tumor na mozgu,
- mišićnu distrofiju,
- miasteniju gravis.
5. Kako se ptoza liječi?
Kada je riječ o ptozi povezanom sa starenjem koja utječe na vidno polje ili ozbiljno utječe na izgled, kirurg obično može ispraviti problem kirurškim podizanjem očne vjeđe. Operacija se zove blefaroplastika ili korekcija očnih kapaka. Kod većine takvih pacijenata, zahvat se obavlja ambulantno, pod lokalnom anestezijom. Lokalna anestezija ima prednost nad općom anestezijom, jer omogućuje kirurgu podešavanje položaja vjeđa, dok su oči otvorene.
Kao i kod bilo koje druge operacije, moguće su komplikacije. Vaš oftalmolog će vam objasniti moguće rizike.
U slučaju da je riječ o ptozi koja je uzrokovana neurološkim problemom, slabljenjem očnih mišića ili je povezana s očnim bolestima, liječnik najprije liječi prvotni problem.
Operacija ptoze kod djece
Kada je riječ o novorođenčetu koje ima konginentalnu ptozu, vaš liječnik će vjerojatno preporučiti korektivnu kirurgiju, jer rano liječenje smanjuje rizik od trajnog oštećenja vida. Ukoliko vaše dijete ima blaži oblik ptoze bez oštećenja vida, može se pričekati dok dijete ne napuni 3 do 5 godina, te tada izvršiti operaciju očne vjeđe. Kod djece se kirurgija ptoze vrši u općoj anesteziji.
Sva djeca s ptozom, neovisno o tome jesu li obavili korekcijski zahvat ili ne, trebaju redovito obavljati oftalmološke preglede. Budući da dječje oči rastu i mijenjaju oblik, potrebno je kontrolirati vid zbog mogućeg razvoja slabovidnosti, refrakcijskih greški oka, ili drugih problema s očima.
6. Je li moguće spriječiti ptozu?
Nema načina da se spriječi ptoza kapka. Samo poznavanje simptoma i redoviti očni pregledi mogu utjecati na pravovremenu dijagnozu i liječenje.
Ukoliko sumnjate da vaše dijete ima spušteni kapak, uputno je odmah obaviti liječnički pregled.
Budući da ptoza može utjecati na vid, trebali biste je shvatiti ozbiljno. Možda ćete uspjeti spriječiti pogoršanje ako odmah posjetite liječnika.
Pročitajte sljedeće:
Članak objavljen 03/10/2013, posljednja izmjena 20/07/2022.