Alzheimerova bolest – može li se na pregledu vida otkriti Alzheimer i demencija?
Istraživanja pokazuju da bolesti mozga također mogu utjecati na oči, jer su mrežnica i očni živac zapravo moždana tkiva koja se protežu izvan moždane ovojnice.
Alzheimerova bolest i demencija, koje su uzrokovane oštećenjem moždanih stanica, imaju učinke na mrežnici. Još uvijek ne postoje očni testovi koji mogu dijagnosticirati demenciju, ali istraživanje koje se trenutno provodi približava se dobrim rezultatima. Studije pokazuju jasnu vezu između moždanog i očnog tkiva.
Možemo li prepoznati Alzheimerovu bolest “kroz oko”?
Istraživači iz centra za dizajn lijekova Sveučilišta Minnesota uspjeli su identificirati Alzheimerovu bolest iz detaljnih slika mrežnice laboratorijskih miševa. Mrežnica se sastoji od sličnih vrsta tkiva kao mozak i to tkivo se može vidjeti pregledom očne pozadine – fundusa oka. Kako Alzheimer počinje, on mijenja način na koji se svjetlost odbija od mrežnice. Studija je pokazala da kod miševa ta promjena počinje mnogo prije nego što se uoče promjene u ponašanju ili pamćenju.
Alzheimerova bolest je degenerativna neurološka bolest uzrokovana nenormalnim nakupljanjem proteina u mozgu koji ubijaju stanice i oštećuju veze između neurona.
Uobičajeni simptomi uključuju gubitak pamćenja, poteškoće razmišljanja, dezorijentiranost itd. Simptomi mogu uključivati i probleme s vidom, posebno probleme s prostornim vidom i dubinskom percepcijom. Neki bolesnici razviju poteškoće s čitanjem, poteškoće s praćenjem objekta koji se pomiče ili imaju probleme s kontrastom.
Postoji nekoliko vrsta demencije, iako je Alzheimerova vodeća, te obuhvaća 60 do 80% svih vrsta demencije. Druge vrste uključuju vaskularnu demenciju, koja je povezana s moždanim udarom, te demenciju prednjeg režnja.
Parkinsonova bolest može izazvati demenciju, kao i Huntingtonova bolest. Neki ljudi mogu dobiti blage kognitivne poremećaje (MCI) u starijoj dobi, koji se mogu pogoršati tijekom vremena. Ovo može biti rana faza Alzheimerove bolesti.
Ne postoji konkretan test za otkrivanje Alzheimerove bolesti. Alzheimerova bolest može biti dijagnosticirana tek nakon pacijentove smrti ispitivanjem moždanog tkiva. Testovi mogu pomoći u eliminiranju vrste demencije ili isključiti ostala stanja sa sličnim simptomima.
Već je poznato da se detaljnim pregledom očiju mogu dijagnosticirati sustavni zdravstveni problemi, poput kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, faktora rizika za moždani udar, autoimunih bolesti, spolno prenosivih bolesti, te određenih vrsta tumora.
Poteškoće dijagnosticiranja Alzheimerove bolesti ili demencije mogu biti olakšane, ukoliko istraživanja poveznice oko-mozak budu uspješna.
Novi istraživački rezultati idu u obećavajućem smjeru
Rezultati nedavnih studija ukazuju na promjene na mrežnici kod pacijenata s Alzheimerovom i drugim oblicima demencije. Većina studija pokazala je promjene u pojedinačnim slojevima mrežnice ili protoku krvi unutar oka.
Mnoge od tih promjena mrežnice otrivene su uz pomoć optičke koherentne tomografije (OCT). Većina oftalmoloških klinika i poliklinika posjeduje ovakvu opremu, jer služi za dijagnostiku više očnih promjena, stanja ili bolesti, ali potpuna tehnologija za ovakvo testiranje nije još uvijek u potpunosti dostupna.
Provedena je još jedna studija uz pomoć nove tehnike snimanja, tkz. “fluorescence lifetime imaging ophthalmoscopy (FLIO)”, koja mjeri protein beta-amiloid koji se nalazi u mrežnici. Riječ je o istom proteinu koji se nakuplja u mozgu kod osoba s Alzheimerovom demencijom. Studije također ukazuju na promjene tkiva očiju kod pacijenata s drugim bolestima mozga, kao što su Creutzfeldt-Jacob (kravlje ludilo) i Parkinsonova bolest.
Ukoliko patite od Alzheimerove demencije nastavite pratiti stanje i odlazite na redovite kontrole. Iako su studije ohrabrujuće još uvijek nema dovoljno informacija o vezi mozak-oko koje bi pomogle u daljnjem liječenju pacijenta. Ako ste zabrinuti zbog gubitka pamćenja, posavjetujte se s obiteljskim liječnikom ili neurologom. Ako ste primijetili promjene vida, posjetite oftalmologa.
Pročitajte sljedeće:
Tekst objavljen 15/07/2019, posljednja izmjena 15/09/2022.
