Bol u oku – što ako uzrok nije oftalmološke prirode?

bol u predjelu oka, zdrave oči bole

Piše Doc.dr.sc.Petriček Igor, spec.oftalmolog, Klinika za očne bolesti Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, KBC Zagreb, Rebro.

Bol u predjelu oka ne znači da se radi o boli i bolesti samog oka – zapravo, najčešći razlog takve boli je ekstraokularan.

Bol u predjelu oka jedan je od najčešćih razloga posjeta pacijenta oftalmologu. On tu bol može opisivati vrlo različito: kao tupu, oštru, probadajuću, u oku, iza oka, koja se može pojačavati s pokretima oka. U pravilno i pomno uzetoj anamnezi leži ključ točne dijagnoze, i posljedično pravilne terapije, jednako kao i u pažljivo i cjelovito učinjenom očnom pregledu. Liječnik, oftalmolog ili ne, ne smije dopustiti da ga subjektivni opis i mišljenje pacijenta zavedu na krivi put u postavljanju dijagnoze – u tome je njegovo znanje o mogućim uzrocima boli u predjelu oka od presudne važnosti.

Neoftalmološki uzroci boli u predjelu oka

Neoftalmološki uzroci boli u predjelu oka daleko su češći od oftalmoloških. Sumnja na neki od dolje navedenih uzroka boli svakako ne znači da oftalmolog ne treba prije isključiti neki od mogućih oftalmoloških uzroka. Što se oftalmologa tiče, ovdje navedene dijagnoze postavljaju se per exclusionem očnih.

Za sva dolje navedena stanja zajedničko je da je standardni oftalmološki nalaz uredan (vidna oštrina je uredna, oči ne pokazuju znakove upale), osim, naravno, ako se ne radi o nekom drugom popratnom i nevezanom patološkom stanju.

Tenzijska glavobolja (sy. cervicale)

Najčešći uzrok glavobolje uopće tenzija je vratne muskulature, koja izaziva instabilitet cirkulacije u vratu i/ili glavi. Tenzijska glavobolja gotovo je pandemična. Glavni joj je uzrok sjedeći (prisilni) položaj tijela, u kojem danas većina stanovništva razvijenih zemalja provodi najveći dio radnog dana (rad za računalom). Vrlo često se pacijent žali na bol koja se pretežno locira iza očiju, kao duboka tupa bol. Zbog toga, ali i u sklopu rutinske obrade od strane prije svega neurologa, pacijent dolazi oftalmologu.

Naravno, sama tenzijska glavobolja nema očnu etiologiju, te se stoga ne treba tretirati bilo kakvom očnom terapijom. Vaskularna insuficijencija, te posljedično instabilitet perfuzije koji izaziva tenzijsku glavobolju, može se manifestirati koncentričnim suženjem vidnog polja, bez same očne patologije.

Terapija spada prije svega u domenu neurologa i fizijatra.

bol u predjelu oka zbog računala

Migrena

Migrena je kompleksni pojam, koji u svojoj podlozi ima nestabilnost intrakranijalne perfuzije. Svaka vazodilatacija intrakranijalnog vaskularija izaziva podražaj receptora za bol u ovojnicama krvnih žila – javlja se glavobolja.

Migrenozna glavobolja se od ‘obične’ glavobolje prije svega razlikuje po intenzitetu, ponavljanju u istom obliku, po pulzirajućoj boli koja može zahvaćati polovicu glave, te po tome što može biti precipitirana vanjskim uzrocima, kao što je hrana (crno vino, sir, čokolada i sl.), umor, psihičko stanje napetosti i sl. Dijagnosticiranje i terapija migrene svakako spadaju u domenu neurologa, no ona se ovdje spominje prije svega pošto može imati auru (stanje prije samog migrenoznog napada) sa oftalmološkim simptomima, te se može manifestirati sa dominantnim simptomom boli u predjelu oka. Vidna aura prije migrenoznog napada nastaje zbog vazokonstrikcije u određenom dijelu vidnog sustava, od retine do vidnog korteksa. Manifestira se najčešće spiralnim suženjem vidnog polja, koje može biti praćeno scintilirajućim (bljeskajućim) skotomima. Cik-cak scintilirajući skotomi najvjerojatnije nemaju podlogu u retinalnoj, nego u kortikalnoj hipoperfuziji. Nakon opisane vidne aure nastupa tipična migrenozna glavobolja. Ponekad se javlja i prolazni gubitak ili jako slabljenje vida, najčešće samo jednog oka (retinalna migrena).

Pri dijagnosticiranju i liječenju migrene sa očnim simptomima bitno je pacijentu objasniti da se njegovo stanje manifestira na njegov vid, a ne da je uzrok smetnji u samom oku, ili očima. Nadalje, važno je pacijentu naglasiti da smetnje u vidu i/ili bol u oku obično nema trajne posljedice po vidnu funkciju. Liječenje je neurološko – oftalmolog prije svega potvrđuje dijagnozu. Rijetko, zaostaje trajno oštećenje vidne funkcije.

Neuralgija

Bol u predjelu jednog oka može imati kao uzrok podraženost živca koji inervira orbitu i periorbitalni dio glave (n.trigeminus). Takva bol tipično nastaje naglo (sijevajuća bol), vrlo je intenzivna i neugodna, te isto tako naglo nestaje (tzv. tic doloreoux). Podraženost živca može biti upalne prirode (virusna upala) ili može biti prouzročena mehaničkom kompresijom (posttraumatska stenoza koštanog kanala živca, degenerativne promjene, rjeđe tumor).

Važno je naglasiti pacijentu da, nakon što se obradom isključe ev. oftalmološki uzroci, bol nema podlogu u nekoj očnoj bolesti, već se projicira u područje oka. To treba svakako pacijentu objasniti, pošto on, zbog izrazite lokaliziranosti boli u predjelu oka, vrlo često inzistira da je njen uzrok neka očna bolest.

Terapija nije oftalmološka.

Psihogena (psihosomatska) bol

Ovaj vrlo slabo definirani pojam uključuje svaku bol u predjelu oka, koja nema organski uzrok.

Naravno, postaje jasno da vrlo često organski uzrok nije nađen ne zato što ne postoji, nego što nije pronađen, zato što obrada nije bila adekvatna. No, kada i nakon sasvim pravilne i adekvatne obrade bol u predjelu oka i dalje perzistira, a da nikakav organski uzrok nije nađen, tada se pomnom anamnezom vrlo često može utvrditi promjena u psihičkom stanju pacijenta, koja može biti uzrokom boli.

Terapija nikako ne smije biti oftalmološka, jer se tada pacijent samo dodatno fiksira na svoju bol, bez suočavanja sa stvarnom psihičkom podlogom smetnji.

Sinuitis

Vrlo često duboka retrobulbarna bol za uzrok ima upalu periorbitalnih sinusa. Pacijent često inzistira na očnom uzroku boli, no pravilna anamneza, te isključivanje očne patologije pomnim pregledom, dovodi do pravilne dijagnoze.

Terapija ni ovdje nije oftalmološka, već spada prije svega u ORL domenu.

bol u očima sinusitis

Dijabetička neuropatija

Dijabetes, u sklopu svih ostalih mogućih simptoma, može imati i bol u predjelu oka. Ovakva bol najčešće je neurogena, posljedica dijabetičke neuropatije. Po svom karakteru može biti vrlo različita, od blage i difuzne, pa do oštre i probadajuće.

Dijabetička neuropatija ovdje se izdvojeno spominje prije svega zbog moguće (i vrlo vjerojatne) očne afekcije – dijabetičke retinopatije. Drugim riječima, iako dijabetička neuropatija boli, retinopatija ne boli, ali ima za moguću posljedicu potpun gubitak vida.

Terapija neuropatije nije oftalmološka, ali retinopatije svakako jest.

Ovaj kratak pregled inače vrlo složene i opsežne problematike boli u oku spomenuo je najčešće neoftalmološke uzroke boli. Samo pravilna dijagnoza uzroka boli u oku može rezultirati pravilnom terapijom i time zadovoljnim pacijentom.

Igor Petriček oftalmolog Autor: Doc.dr.sc. Petriček Igor, spec.oftalmolog
Klinika za očne bolesti Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, KBC Zagreb, Rebro

Tagovi
Optical Express iDesign popust


Pošalji komentar



Adresar

Pronađi očnu ordinaciju!
Pronađi očnu optiku!
anatomija oka, dijelovi oka
testovi za vid, testiranje vida, provjera vida
pojmovnik optika, optometrija, oftalmologija, astigmatizam, naočale, kontaktne leće, očni tlak

Želite očuvati
vaš vid?

Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte novosti o zdravlju očiju i vida!

Dea Lens Project Nidek

Želite očuvati
vaš vid?

Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte novosti o zdravlju očiju i vida!

Želite očuvati
vaš vid?

Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte novosti o zdravlju očiju i vida!