Kako pušenje šteti našem vidu?

Pušenje – čak i u mlađim danima, kada se starost čini daleko – povećava rizik od katarakte i senilne makularne degeneracije. Što je veća konzumacija duhanskih proizvoda, rizik je veći. Dobra vijest je da kod osoba koje na vrijeme prestanu pušiti, rizik od nastanka očnih bolesti postaje gotovo jednako nizak kao kod osoba koje nikada nisu pušile.

Pušenje povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti koje indirektno utječu na zdravlje očiju. Duhanski dim nadražuje i pojačava simptome suhog oka – vrlo neugodno stanje oka, koje se često pojavljuje kod žena nakon menopauze. Pušenje također povećava rizik od ozbiljnog gubitka vida kod osoba s drugim očnim bolestima. Kod žena koje puše za vrijeme trudnoće postoji veća vjerojatnost od prijevremenog poroda, čime se povećava rizik obolijevanja djeteta od bolesti koja potencijalno vodi ka sljepoći (retinopatija nedonoščadi).

Pitali smo prof. dr. sc. Zorana Vatavuka, spec. oftalmologa za savjete, kako najbolje očuvati zdravlje očiju:

“Kada je riječ o očuvanju vašeg vida, rano otkrivanje problema je ključ uspjeha. Problemi s vidom se često mogu spriječiti ili odgoditi zahvaljujući ranom otkrivanju i liječenju.”

“Rutinski pregledi vida svake dvije godine su dovoljni za zdrave odrasle osobe
između srednjih dvadesetih i srednjih tridesetih godina, s izuzetkom onih koji nose kontaktne leće, jer je njima potrebna češća kontrola. Detaljni pregledi očiju su preporučljivi kod osoba u kasnim tridesetim i kod starijih, jer je u toj dobi veća vjerojatnost promjena vidne oštrine i razvijanja očnih bolesti. Bilo tko s dijagnosticiranim problemom vida, dijabetesom, visokim krvnim tlakom ili lupusom bi trebao obavljati detaljan pregled vida na godišnjoj bazi.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Ako se vaša vidna oštrina iznenadno mijenja i ako počnete primjećivati da vam
je slika zamagljena, valovita ili iskrivljena, trebali bi ste posjetiti svog oftalmologa odmah. Također je preporučljivo konzumirati prehranu bogatu hranjivim tvarima kao što su cink, lutein, zeaksantin, vitamin C, vitamin E i beta karoten, jer ove tvari mogu pridonijeti očuvanju zdravog vida”, pojašnjava nam prof. dr. sc. Zoran Vatavuk, spec. oftalmolog.

Oglas