Vid i vožnja – koliko su sigurne naše ceste?

vid vozača, vid vožnja

Piše Doc.dr.sc.Petriček Igor, spec.oftalmolog, Klinika za očne bolesti Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, KBC Zagreb, Rebro.

Koliko naši vozači vide? Jesmo li sigurni u prometu, i što možemo učiniti da se ta sigurnost poboljša?

ISTAT/ACI istraživanje provedeno 2008. godine u Italiji pokazalo je da čak 59.13% svih prometnih nezgoda ima za uzrok loš vid. Tamno obojena vozila češće sudjeluju u prometnim nezgodama. Istraživanje provedeno u Melbourneu 2007. godine pokazalo je da su najsigurnija bijela vozila, koja sudjeluju u 12% manje prometnih nezgoda od onih crnih.

No, mnogi ne znaju da vid nije samo ono što mjerimo čitanjem slova na tablama za provjeru vida, iako je to u mnogočemu najvažniji čimbenik. Na sigurnost u prometu utječe i širina našega vidnog polja, procjena prostora, osjet kontrasta, zablještenje…

Što je to vidna oštrina na daljinu?

Vidna oštrina na daljinu osnovno je testiranje vidne funkcije, a često nažalost i jedino. Provjerava se svima nam poznatim čitanjem slova na tabli udaljenoj 5 ili 6 metara. Optimalnom vidnom oštrinom nazivamo onu od 100%.

Vidnom oštrinom nazivamo funkciju centra našega vidnog polja. Ona ovisi o oštrini slike koja pada na očnu pozadinu te o funkciji same očne pozadine. Oštrina slike koja se fokusira na očnu pozadinu ovisi o ispravnom funkcioniranju optičkog aparata oka, u koji spadaju rožnica i očna leća, kao i o duljini oka.

Ukoliko je krivac za neadekvatnu vidnu oštrinu greška u optičkom aparatu oka (tzv. greška refrakcije), vozač može (i, naravno, treba!) postići normalnu vidnu oštrinu nošenjem pravilno određene dioptrije u naočalama ili kontaktnim lećama. Oštećenje vidne oštrine nastalo bolešću očne pozadine daleko se teže rješava, tu naočale ne pomažu. Vrlo je često trajno nespojivo s vožnjom.

Slabovidnost je još jedno stanje kada su iz više razloga vidna oštrina nije optimalno razvila u djetinjstvu. U tom slučaju naočale ili kontaktne leće nisu od pomoći.

Rezultati provjere vida naših vozača

2012. godine ukupno je ispitano 429 vozača koji su dobrovoljno pristali na testiranje. Provjera vida trajala je dvije minute, a uključivala je provjeru vida na daljinu, na blizinu, provjeru kontrastne osjetljivosti i testiranje vidnog polja. Pri ispitivanju je korišten uređaj Visiotest, instrument za prikazivanje testnih slika posebno konstruiran za brzu i točnu provjeru osnovnih parametara vidnih mogućnosti, konstruiran na temelju priznatih međunarodnih preporuka.

Od ukupnoga broja ispitanih, njih 283 (66%) bili su vozači, a njih 146 (34%) vozačice. 63% ispitanih bilo je starije od 40 godina, a 37% mlađe. 68% ih ne nosi nakakav oblik korekcije vida (naočale, kontaktne leće), a njih 32% nosi naočale ili kontaktne leće.

Kako naši vozači vide? Od ukupno ispitanih, njih 20% nije imalo optimalan vid (manji od 100%) sa ili bez korištenja naočala ili kontaktnih leća. No, još je više zabrinjavajuće da je 6% ispitanika imalo vid ispod zakonski propisanog minimuma od 0.5 (50%), što je dvostruko više u odnosu na ispitivanje provedeno 2011. godine.

Vid i vožnja

Prilikom ispitivanja vida na blizinu rezultati su bili još lošiji: čak 51% vozača ne vidi optimalno na blizinu. Pritom treba naglasiti do to znači loš vid na 35 cm (udaljenost čitanja) a ne za gledanje instrument ploče vozila.

Prilikom testiranja muških vozača mlađih od 40 godina, 2% onih koji ne nose naočale ili kontaktne leće nije imalo optimalan vid, dok je taj postotak kod onih koji nose naočale ili kontaktne leće bio čak 33%. Muški vozači stariji od 40 godina imali su bitno lošiji vid od onih mlađih: od vozača koji ne nose naočale ili leće njih 19% nije imalo optimalni vid, dok je taj postotak bio čak 36% kod onih koji nose neko od navedenih pomagala. Ako kao granicu vidne oštrine uzmemo onu zakonsku (0.5 ili 50% optimalnog vida), tada je veoma zabrinjavajuće da je 7% muških vozača koji ne nose neko pomagalo imalo vidnu oštrinu ispod zakonskog minimuma, dok je taj postotak iznosio 9% među onima koji nose naočale ili leće.

Kada su bile testirane vozačice, rezultati nisu bili ništa bolji: među vozačicama mlađim od 40 godina, 11% onih koji ne nose naočale ili kontaktne leće nije imalo optimalan vid, dok je taj postotak kod onih koji nose naočale ili kontaktne leće bio 20%. Kao i kod muških vozača, vozačice starije od 40 godina imale su lošiji vid od onih mlađih: od vozačica koji ne nose naočale ili leće njih 19% nije imalo optimalni vid, dok je taj postotak bio čak 46% kod onih koji nose neko od navedenih pomagala.

Frapantno je da je čak 19% testiranih vozačica starijih od 40 godina koje nose naočale ili leće imalo vidnu oštrinu manju od 50%, što je zakonski minimum, te stoga po zakonu ne bi uopće smjele voziti.

Kada su bili upitani kada su bili zadnji put na kontroli vida, čak 52% vozača izjavilo je da nije bilo na pregledu kod oftalmologa u zadnje 2 godine, a njih 2% na takvom pregledu nije bilo nikada.

53% vozača mlađih od 40 godina imalo je smanjenu kontrastnu osjetljivost, dok se taj postotak popeo na 75% kod onih starijih od 40.

Prilikom upita koje situacije im u vožnji smetaju, 70% muških vozača izjavilo je da ima problem s vožnjom noću, po kiši ili magli. Taj postotak je kod žena iznosio čak 84%. Nadalje, veći broj muškaraca ne želi priznati da imaju problem s vožnjom u uvjetima slabije vidljivosti iako kontrola vida pokazuje loš vid (0,2).

Kod testiranja vidnog polja, od 429 vozača, suženo vidno polje na manje od 120% vodoravno (što je zakonski minimum) nije pronađeno niti kod jednog.

Usporedimo li rezultate ovoga testiranja s onima od godine prije, oni su se u mnogočemu pokazali slični, te stoga upućuju da stanje vida naših vozača utvrđeno ovim testiranjima odgovara realnosti. Rezultati na osnovi 415 provjera vida pokazali su da je 25% ispitanih vozača imalo vidnu oštrinu na daljinu manju od 80%, bilo bez ili s nekim oblikom korištenog optičkog pomagala, dok ih je njih 3% imalo vid slabiji od 50%, dakle ispod zakonskog minimuma.

Zaključak:

  • Svaki vozač trebao bi vidjeti najbolje što može, a ne najmanje zakonski dopustivo.
  • Bez obzira na zabrinjavajuće rezultate provjere vida naših vozača, ipak treba priznati da ima razvijenih zemalja u kojima vozači vide i lošije.
  • Zakonski obavezne provjere vida trebale bi biti češće, posebno za starije vozače (nakon 40. godine života).
  • Sama svijest vozača o važnosti vida u vožnji treba se neprestano podizati, u cilju njihovog discipliniranijeg ponašanja (samoinicijativne provjere vida, korištenje pravilne korekcije naočalama ili lećama).
  • Provjera vidnog polja vozača nije niti preskupa niti preduga da se ne bi mogla provoditi prilikom svakog očnog pregleda vozača, a i zakonski je obavezna.
  • Testiranje kontrastne osjetljivosti bio bi dobar način ranijeg otkrivanja potencijalno za vožnju opasnih poremećaja vida.
Igor Petriček oftalmolog Autor: Doc.dr.sc. Petriček Igor, spec.oftalmolog
Klinika za očne bolesti Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, KBC Zagreb, Rebro

Lasersko skidanje dioptrije ljetni popust


Pošalji komentar



Complete otopina za kontaktne lece

Adresar

Pronađi očnu ordinaciju!
Pronađi očnu optiku!
anatomija oka, dijelovi oka
testovi za vid, testiranje vida, provjera vida
pojmovnik optika, optometrija, oftalmologija, astigmatizam, naočale, kontaktne leće, očni tlak

Želite očuvati
vaš vid?

Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte novosti o zdravlju očiju i vida!

Dea Lens Project Nidek
Complete otopina za kontaktne lece

Želite očuvati
vaš vid?

Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte novosti o zdravlju očiju i vida!

Želite očuvati
vaš vid?

Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte novosti o zdravlju očiju i vida!