Uzroci sindroma rada za računalom

disfunkcija suznog filma, suzenje očiju

Glavni uzroci smetnji pri radu za računalom povezani su sa disfunkcijom suznog filma. Istraživanje u Japanu pokazalo je da je 30% osoba sa smetnjama za računalom imalo suho oko. Razlozi za to su smanjena učestalost treptanja, brže istanjenje suznog filma i isparavanje suza, povećana površina oka izložena isušivanju te nepotpuno i neadekvatno treptanje.

Dakle, sama sekrecija suza (njihova količina) može biti sasvim adekvatna, ali se one nedovoljno često treptanjem raspodjeljuju po oku. Sa druge strane, sve osobe koje i inače imaju simptome suhoga oka imati će pogoršanje smetnji pri radu za računalom.

Smanjena učestalost treptanja

Prosječna osoba trepne oko 15-20 puta u minuti u normalnim uvjetima. No, pri radu na računalu, učestalost treptanja smanji se peterostruko. Danas se smatra da je to u načelu osnova svih drugih smetnji povezanih sa disfunkcijom suznog filma za računalom.

Zašto rjeđe trepćemo? Postojale su različite teorije, uglavnom bazirane na dvije pretpostavke: uzrok je manji podražaj oka za treptanje ili je uzrok neurološki. Anesteziranje površine rožnice izaziva bitno smanjenje treptanja – razlog je njena smanjena osjetljivost na isušivanje. No, Acosta i Wallace pokazali su da sušenje površine oka ventilatorom pri radu na računalu uopće nije utjecalo na učestalost treptanja – i dalje su osobe treptale 20-40% rjeđe no inače. Na osnovu ovakvih istraživanja, McMonnies i drugi autori iznijeli su hipotezu da rjeđe treptanje nije posljedica manjeg podražaja površine oka, i posljedično rjeđe potrebe za treptanjem zbog manjeg pomicanja pogleda fiksiranog na ekran, nego činjenice da vizualno zahtjevni zadaci koji izazivaju potrebu za preciznim praćenjem npr. ekrana računala ili operacije sprječavaju refleks treptanja, pošto on na djelić sekunde zamuti vid. To u praksi znači da nije moguće svjesno „naučiti“ češće treptati za računalom – treptanje je nesvjesna funkcija.

Smanjena učestalost treptanja i hiperevaporacija suza

Još je jedan čimbenik od izuzetne važnosti pri pojavi smetnji pri radu za računalom – poremećaj masnog dijela suza.

Masna komponenta suznog filma stvara tanak sloj masti na površini vodene komponente, a funkcija joj je sprječavanje isparavanja suza. Ako je masni dio suza odsutan, isparavanje suza povećava se četiri puta. Masni sloj također sprječava i prelijevanje suza preko ruba vjeđa. Mast se luči iz tzv. Meibomovih žlijezda u vjeđama. U suzni se film upumpava treptanjem. Što rjeđe trepćemo, manje masti se pumpa na površinu oka, tanji je masni sloj suza, suze se pojačano isparavaju, i površina oka se suši.

suzenje očiju, suzenje oka, suzenje jednog okaSve to dovodi do možda najčešće tegobe pri radu na računalu, posebno kod mlađe radno aktivne populacije: suzenja oka.

Pošto je danas još uvijek najviše korišteni pojam za disfunkciju suznog filma suho oko, ovdje je najuočljivije koliko je on neadekvatan i zbunjujući: suzenje je posljedica disfunkcije masnog sloja suza, dakle suhog oka. Do suzenja dolazi zbog iritacije oka zbog isparavanja vodene komponente suza. Ovakve su smetnje još dodatno pojačane kod osoba sa suhom kožom oko očiju, jer one već u startu imaju smanjenu sekreciju masti iz vjeđa.

Širina vjeđnog rasporka

Stanje dodatno komplicira i utjecaj otvorenosti vjeđnog rasporka. Kada gledamo prema gore, oko je otvorenije, veća površina je izložena isušivanju, a i treptaj nije kompletan, tj. ne zatvara i time vlaži cijelu površinu oka. Pri pogledu prema dolje, površina oka izložena je isušivanju i do četiri puta manje. Svatko se u to može sam uvjeriti, ako pogleda prema gore, i poslije prema dolje, te broji u sebi koliko dugo može izdržati bez treptanja: to može biti i deset puta dulje pri pogledu prema dolje no prema gore! Zašto je to važno? Ako je ekran računala povišen, pa ga gledamo prema gore, oko će se dodatno isušivati.

Treptanje i vidna oštrina

Prilikom treptanja vjeđe razmazuju suzni film po površini oka. On neposredno nakon ponovnog otvaranja oka još nije u potpunosti pravilan i gladak. Do tada vid nije idealan, a nekon desetak sekundi od stvaranja idealno pravilnog suznog filma, on se isušuje, puca, i vid opet postaje mutnijim. Osobe sa poremećajem suznog filma („suho oko“) stoga imaju bitno veće oscilacije vidne oštrine ovisno o treptanju no ostali. Vrlo često dolaze na pregled jer smatraju da im naočale nisu dobre, jer vide mutno. No, ako je vid u načelu dobar na početku čitanja, rada na računalu ili gledanja TV, a onda se muti, radi se o mutnom vidu zbog smanjene učestalosti treptanja, a ne loših naočala. Ovdje jednostavno pitanje može riješiti dilemu: ukoliko vidna oštrina varira treptanjem, radi se o neadekvatnoj suzi, a ne lošim naočalama.

Svaka osoba na ovakav način može i sama provjeriti ima li adekvatan suzni film: treba trepnuti nekoliko puta, više ne treptati, te potom jednim okom pogledati najmanji broj ili slovo na npr. kalendaru na zidu i u sebi brojati koliko sekundi protekne dok se taj broj ili slovo ne zamuti. Ukoliko do toga dođe prije 7 sekundi nakon otvaranja oka, osoba vjerojatno ima slabiji suzni film, a ako se slovo zamuti i prije 4 sekunde, tada je dijagnoza suhoga oka gotovo sigurna.

kontaktne leće na radu, kontaktne leće računalo

Kontaktne leće i rad za računalom

Svi nositelji kontaktnih leća, prije svega mekih, znaju da je treptanje od presudne važnosti za udobnost leća i vidnu oštrinu sa njima. Kontaktne leće strano su tijelo na površini oka, koje smanjuje osjetljivost rožnice. To smanjuje refleksni podražaj za treptanje, i nositelji mekih kontaktnih leća trepću rjeđe no drugi. Rjeđe treptanje tako može izazvati iritaciju pri nošenju leće. Studija u Japanu pokazala je da su smetnje tipa suhoga oka bile bitno češće kod nositelja kontaktnih leća koji rada za računalom, no kod nenositelja leća koji nisu radili za računalom.

Drugi problem je potreba za vlaženjem same leće suzom. Neposredno nakon treptaja meka leća navlažena je suzom, te je optički najadekvatnija – vid je najoštriji. Kako idu sekunde od treptaja, leća se suši, te se zamućuje.

To je posebno uočljivo pred kraj dana, kada se na leću nakupe bjelančevine iz suza (zato se meke leće i moraju čistiti u otopini preko noći), koje, kada se osuše, bitno utječu na vidnu oštrinu.

Sve navedeno u načelu je neizbježno pri nošenju mekih kontaktnih leća. Važno je samo pacijentu prilikom propisivanja leća skrenuti pažnju da će mu vid varirati ovisno o treptanju više no sa naočalama, te da će to biti izraženije pred kraj dana.

Igor Petriček oftalmolog Autor: Doc.dr.sc. Petriček Igor, spec.oftalmolog
Klinika za očne bolesti Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, KBC Zagreb, Rebro

Optical-Express-popust-lasersko-skidanje-dioptrije


Pošalji komentar



Complete otopina za kontaktne lece

Adresar

Pronađi očnu ordinaciju!
Pronađi očnu optiku!
anatomija oka, dijelovi oka
testovi za vid, testiranje vida, provjera vida
pojmovnik optika, optometrija, oftalmologija, astigmatizam, naočale, kontaktne leće, očni tlak

Želite očuvati
vaš vid?

Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte novosti o zdravlju očiju i vida!

Dea Lens Project Nidek
Complete otopina za kontaktne lece

Želite očuvati
vaš vid?

Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte novosti o zdravlju očiju i vida!

Želite očuvati
vaš vid?

Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte novosti o zdravlju očiju i vida!